Sindikati HZMO-a, HZZO-a i HZZ-a provode referendum o štrajku
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KOORDINACIJA sindikata Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) provodi danas referendum o štrajku zbog niskih plaća i odbijanja Vlade da zaključi Granske kolektivne ugovore (GKU) na razini pojedinih zavoda.
Ako se većina od oko 7.000 zaposlenih u ta tri zavoda izjasni za to, jednodnevni štrajk upozorenja održao bi se početkom prosinca, najavili su sindikalci na konferenciji za novinare.
Sindikati HZMO-a, HZZO-a i HZZ-a žale se na maćehinski odnos vlasti prema njihovim ustanovama.
Od 2001. godine, kada su postali dio javnih službi, plaće su im Vladinom uredbom smanjene od 20 do 50 posto, tako da je prosječna plaća u zavodima ispod razine prosječne plaće u Hrvatskoj.
Sindikalci stoga traže povećanje osnovice za plaće za 12 posto, kako bi se nadoknadio zaostatak za plaćama u gospodarstvu i drugim javnim službama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim toga, sve su javne službe potpisale GKU-e, neke s dodatkom za godine staža, a neke za posebne uvjete rada, jedino je HZMO-u i HZZ-u Vlada odbila kolektivne pregovore (sindikat HZZO-a može pregovarati u sklopu koordinacije zdravstvenih sindikata).
Na nas se primjenjuje samo Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, a onemogućuje nam se da GKU-ima osiguramo poštivanje nekih specifičnosti u našim službama, rekla je predsjednica Radničkog sindikata MIORH-a Višnja Stanišić.
Nažalost, prema nama se negativno odnose i drugi sindikati javnih službi, jer naše predstavnike ne žele primiti u pregovarački odbor sindikata javnih službi, koji s Vladom pregovara o plaćama i materijalnim pravima za iduću godinu, dodala je Stanišić.
Rezultati referenduma o štrajku bit će poznati u petak, najavljeno je na konferenciji.
Ako se većina od oko 7.000 zaposlenih u ta tri zavoda izjasni za to, jednodnevni štrajk upozorenja održao bi se početkom prosinca, najavili su sindikalci na konferenciji za novinare.
Sindikati HZMO-a, HZZO-a i HZZ-a žale se na maćehinski odnos vlasti prema njihovim ustanovama.
Od 2001. godine, kada su postali dio javnih službi, plaće su im Vladinom uredbom smanjene od 20 do 50 posto, tako da je prosječna plaća u zavodima ispod razine prosječne plaće u Hrvatskoj.
Sindikalci stoga traže povećanje osnovice za plaće za 12 posto, kako bi se nadoknadio zaostatak za plaćama u gospodarstvu i drugim javnim službama.
Osim toga, sve su javne službe potpisale GKU-e, neke s dodatkom za godine staža, a neke za posebne uvjete rada, jedino je HZMO-u i HZZ-u Vlada odbila kolektivne pregovore (sindikat HZZO-a može pregovarati u sklopu koordinacije zdravstvenih sindikata).
Na nas se primjenjuje samo Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, a onemogućuje nam se da GKU-ima osiguramo poštivanje nekih specifičnosti u našim službama, rekla je predsjednica Radničkog sindikata MIORH-a Višnja Stanišić.
Nažalost, prema nama se negativno odnose i drugi sindikati javnih službi, jer naše predstavnike ne žele primiti u pregovarački odbor sindikata javnih službi, koji s Vladom pregovara o plaćama i materijalnim pravima za iduću godinu, dodala je Stanišić.
Rezultati referenduma o štrajku bit će poznati u petak, najavljeno je na konferenciji.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati