ODGOJITELJICA K.I. je tijekom 2002. godine svakodnevno udarala djecu po glavi, čupala ih za kosu, udarala šibom po licu. Utvrđeno je da je nekoliko djece, među kojima ima i retardiranih, seksualno zlostavljano.

Da su se u Caritasovu centru za nezbrinutu djecu u zagrebačkoj Brezovici, koji vodi ravnateljica Caritasa zagrebačke nadbiskupije Jelena Brajša, događale strašne stvari potvrđuje izvješće o zlostavljanju koje posjeduje Slobodna Dalmacija.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi 2002. godine podignulo je i kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu. Inspekcija je tada relativno dobro i brzo obavila svoj dio posla, no, sve ostale državne institucije su zakazale u daljnjem procesuiranju ovog slučaja. Upućeni tvrde da su odgovorni vrh Državnog odvjetništva i Kaptol.

Nakon što je splitski dnevnik novom ministru zdravstva i socijalne skrbi Nevenu Ljubičiću proslijedio informacije, on je zatražio novu hitnu inspekciju u Centru, dok je pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević-Vrsaljko najavila da će njezin Ured i službeno zatražiti uvid u cijeli predmet u Općinskom državnom odvjetništvu i resornome ministarstvu, te poduzeti daljnje pravne akcije.

O zlostavljanju djece doznalo se zahvaljujući aktivistima Hrabrog telefona koji su reagirali na anonimne prijave koje su zaprimili putem svoje linije. Anonimna osoba prvi put je prijavila da odgojiteljica K.I. "svakodnevno udara djecu po glavi", "čupa ih za kosu", "udara šibom po licu", a prijavitelj je reagirao kada je ista odgojiteljica jednu djevojčicu "udarila valjkom za tijesto u glavu".

U sljedećim anonimnim prijavama dvije časne optužene su da su djecu tukle štapom, šibom i remenom, da ih pljuskaju i vuku za uši te im uzimaju i čitaju svu poštu koja dolazi i odlazi. Prijavljena je i teta M. koja je tjerala djevojčicu da mora prati, čistiti i pospremati kućicu, a kada bi joj netko u tome pomogao, dobio bi kaznu.

Dojavljeno je da se djeci uzima 70 kuna naknade koja im stiže iz Centra za socijalnu skrb, da su zapuštena, stalno u istoj odjeći te da je hrana sumnjive kvalitete.

Najgore od svega je to što je u centru bilo i silovanja. Kod jedne petogodišnje djevojčice prijavljen je poremećaj ponašanja. U prijavi stoji da je za vrijeme boravka u domu postala naglašeno seksualizirana, agresivna i destruktivna, a utvrđeno je da je stariji mentalno retardirani dječak seksualno zlostavlja.

Nagluhi dječak u dobi od 14-15 godina s teškom psihijatrijskom dijagnozom, prema prijavi je dva puta silovan u 2001. Djeca su prijavila da je četvero dječaka seksualno zlostavljalo jednog štićenika, prisiljavajući ga da im liže spolovila i anus, a tjerali su ga i da liže njihovu pljuvačku s poda. U niti jednom slučaju Ravnateljstvo Caritasa ništa nije poduzelo.

Predsjednica Hrabrog telefona psihologinja Gordana Buljan-Flander Slobodnoj Dalmaciji je potvrdila da su dobili niz prijava te da je policija odmah došla ispitati volontere, ali da o ostalim akcijama nikada nije dobila službenu obavijest.

Milanka Opačić, koja se kao saborska zastupnica godinama bavi pitanjima prava i zaštite djece, još je protekle godine u Saboru žestoko napala prve suradnike Mladena Bajića da opstruiraju kazneni progon zlostavljača i nasilnika nad djecom, istaknuvši prvenstveno slučaj Caritasa.

Opačić je izravno imenovala šeficu Odjela za maloljetnički kriminalitet u DO-u Božicu Cvjetko. Tvrdi da su u zataškavanju slučaja sudjelovali svi, pa čak i mediji. Na njezin istup u Saboru nitko nije reagirao, a četiri mjeseca poslije Općinsko državno odvjetništvo na upit Slobodne Dalmacije odgovara da je odbacilo kaznenu prijavu u slučaju Caritas.

Opačić tvrdi da je B. Cvjetko nekoliko puta prije slučaja Caritas kaznena djela silovanja prekvalificirala u "bludne radnje", kako bi počinitelji dobili manje kazne.

U Centru u Brezovici smješteni su skupa shizofreničari, gluhi, slijepi, mentalno retardirani i zdravi, protivno preporukama struke, ali  Brajša smatra da je to dobro za socijalizaciju bolesnih.

Šokantan podatak govori da se o 135 djece, od malog djeteta do 21-godišnjaka, a od kojih je 56 oštećenog fizičkog ili mentalnog zdravlja, bave nestručni odgojitelji: dva obućara, jedan konfekcionar muške odjeće, jedan kemijski tehničar, 3 NKV radnika, dvije medicinske sestre, dva ekonomska tehničara i tek jedan socijalni radnik s visokom stručnom spremom.