Umro tvorac suvremene holivudske cenzure Jack Valenti
JACK VALENTI, bivši predsjednik holivudske lobističke organizacije MPAA i tvorac modernog cenzorskog sustava, umro je u Washingtonu u 86. godini života od posljedica moždanog udara.
Valenti je široj javnosti bio poznat kao demokratski političar, odnosno jedan od članova stožera predsjednika Kennedyja. 1963. godine bio je u koloni automobila u Dallasu kada je na Kennedyja izvršen atentat i njegova traumatična iskustva tog dana su ga mnogo godina kasnije natjerala da baca drvlje i kamenje na "JFK", film Olivera Stonea koji je atentat prikazao sa stajališta popularnih teorija zavjere.
Jedan od razloga je bio i taj što je film među naručiteljima ubojstva naveo i Kennedyjevog nasljednika Johnsona. Valenti je ostao u Bijeloj kući i nastavio napredovati u Johnsonovoj administraciji, a o Johnsonu je do kraja života govorio sve najbolje.
Razlog za to je blizak odnos s Johnsonom koji datira od 1950-ih kada je Valenti, potomak siromašnih sicilijanskih imigranata i odlikovani zrakoplovni veteran iz drugog svjetskog rata, sreo demokratskog senatora kao vlasnik male agencije za politički marketing. Valenti se ubrzo sprijateljio s Johnsonovom osobnom tajnicom Mary Margaret Wiley, koja mu je poslije postala supruga i rodila tri sina.
1966. godine su ga tadašnji holivudski moguli Lew Wasserman i Arthur Krim pozvali da dođe na čelo Motion Picture Association of America, strukovne organizacije koja je okupljala američke filmske tvrtke i djelatnike.
Valenti je bio svjestan da se Hollywood 1960-ih sve teže prilagođava burnim društvenim promjenama koje su tada pogađale SAD i svijet. Stoga je, dobrim dijelom i pod pritiskom ne-holivudskih filmskih industrija koje su tada dizale glavu, uveo brojne reforme u holivudski način od kojih je najvažnija bila odbacivanje starog, rigidnog sustava cenzure iz 1930-ih poznatog kao Haysov kodeks.
Valenti je 1968. godine uveo novi sustav koji je po prvi put dozvolio da se u holivudskim filmovima mogu vidjeti eksplicitno nasilje, seks i prostački rječnik. Novi cenzorski standardi su kodificirani u sustav rejtinga koji se očuvao do današnjih dana ("G" - za sve uzraste, "PG" - djeci u pratnji roditelja, "R" - stariji tinejdžeri, "X" - odrasli).
1980-ih je Valenti isto tako reagirao na novi val konzervativizma u SAD pod Reaganom, kao i nastojanja velikih holivudskih producenata poput Stevena Spielberga da se Hollywood više orijentira prema dječjoj zabavi nasuprot filmova za odrasle. Tako je početkom 1980-ih uveden novi cenzorski rejting PG-13, a krajem 1980-ih NC-17 koji je imao zamijeniti "politički nekorektni" i s pornografijom vezani X.
Kritičari novog sustava su Valentijeve cenzorske standarde optuživali da favoriziraju velike studije, odnosno "škope" Hollywood. Razlog je bio u velikim studijima koji su inzistirali na rejtingu PG-13 za blockbustere, kao i cenzorskim standardima koji su bili daleko blaži prema eksplicitnom prikazu nasilja nego eksplicitnom prikazu seksa. Zbog toga je danas postalo sasvim uobičajeno da filmovi i televizijske serije na nekoć tradicionalno sramežljivoj američkoj televiziji imaju daleko više "pikantnijih" sadržaja od prosječnog holivudskog filma.
Valenti je, usprkos kritika za gušenje kreativnih sloboda, uživao veliku popularnost u Hollywoodu. Razlog je prije svega bio u njegovim političkim vještinama, odnosno dobrim vezama s konzervativnim političarima zbog kojih je služio ne kao glavni holivudski lobist u Washingtonu, nego i kao svojevrsni gromobran institucije poznate po svom liberalizmu.
Posljednjih godina svog mandata je ulagao velike napore u borbi protiv video-piratstva, i u tu je svrhu lobirao američke administracije kako bi se nastojale suzbijati piratstvo širom svijeta.
Valenti je napisao nekoliko knjiga, uključujući Johnsonovu biografiju "A Very Human President", kao i roman "Protect and Defend", kojeg je napisao zajedno s Jacqueline Kennedy-Onassis.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati