EKONOMSKI stručnjak i predstojnik katedre na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš, 1992. godine potpredsjednik Vlade, komentirao je za Index nezaposlenost u Hrvatskoj, te Čačićeve izjave kako će Hrvatska kroz par godina morati uvoziti radnu snagu, kazavši kako njegove izjave znače da se miri sa situacijom koja se može ispraviti ukoliko vlast bude radila svoj posao kako treba.

"Hrvatska, ako pogledate demografske trendove, ima zaista populaciju koja stari i pitanje je u roku 3-4 godine koliko će ljudi ulaziti iz procesa obrazovanja u svijet rada. Međutim, drugi problem postoji u Hrvatskoj, a koji će se osjetiti u narednom desetljeću. To je pitanje drastične neusklađenosti znanja koje zahtijeva suvremena ekonomija i vještina, te onoga čime trenutno kontigent onih koji nisu zaposleni raspolaže, a isto se tako postavlja pitanje koliko od onih koji će završiti odgovarajuću srednju školu ili fakultet je u proporciji da mogu na tom tržištu rada dobiti posao." - započeo je Vedriš.

"Strukturna nezaposlenost - hrvatsko stanje danas"

"Naime, kad razgovarate s poduzetnicima, malima i velikima svejedno, gotovo da nema adrese koja nije u potrazi za određenim brojem, ali i jasno određenim profilom ljudi koje može zaposliti.  Na tržištu imate jednu vojsku ljudi koji su ili izgubili posao s nekim znanjem koje se referira na prošlo vrijeme ili onih koji su završili neku školu ili fakultet koji tržišno nije aktivan i aktualan. U jednom nesrazmjeru između stupnja i vrste obrazovanja i znanja koja se traže, to je hrvatski urgentni problem. Također, tu treba dodati i određenu profesionalnu imobilnost, prekvalifikacije itd. te teritorijalnu imobilnost, i dobit ćete ono što se zove stručno strukturna nezaposlenost. To je hrvatsko stanje danas." - smatra Vedriš.

"Naravno, Hrvatska ukupna ekonomska politika i odgovornost javne vlasti je prvenstveno da učini sve da te debalanse riješi, to je ono u čemu su uspješne skandinavske zemlje, a prvenstveno Danska, Finska, Švedska, dijelom i Norveška te Estonija. To su zemlje gdje je svaki čovjek važan i gdje se gleda što je proces obrazovanja koji je primjeren tom čovjeku, koje su njegove sposobnosti, testira se i tada se razvijaju znanja i vještine. Tamo se gleda na ljude kao na potencijalno bogatstvo i to bogatstvo od potencijalnoga postaje stvarno kada svakom čovjeku date odgovarajuća znanja i vještine s kojom može na tržištu rada dobiti posao. Taj pojam je novi stvoren u suvremenom svijetu moderne ekonomije - zove se flexsecurity, a znači da se ne vežete uz radno mjesto nego uz vlastitu sposobnost odnosno zapošljivost"

"Obrazovanje je kao pušenje - posljedice se ne vide odmah"

"U Hrvatskoj postoji visoko kvalificiranih profila koji su krajnje deficitarni, npr. netko tko završili elektrotehniku, strojarstvo, sve više medicinu... Na razini visokih sprema imate određene profile i sad je pitanje što može Hrvatska učiniti da u roku od dvije-tri godine udvostruči broj onih koji te fakultete upisuju, da se podigne razina infrastrukture. Evidentno je da je svjetski trend da će se takva zanimanja tražiti i mora se jasno ukazati da se treba školovati za ono što se traži. U srednjim školama također postoje deficitarna zanimanja. Hrvatsko obrazovanje je krajnje ozbiljna stvar, to je nešto što se ne može vidjeti odmah, ali se kasnije osvećuje. Npr, kao pušači, nitko se nije razbolio od prve cigarete ili od prvih godinu godinu-dvije pušenja, ali ako to radite kontinuirano šansa da se razbolite je pet ili deset puta veća nego kod onih koji ne puše. Isto je s obrazovanjem, ne znači da netko tko nije adekvatno obrazovan da mu se neće posrećiti, ali su te okolnosti izuzetak a ne pravilo." - kaže Vedriš.

"Ako se i počne uvoziti radna snaga, nezaposlenosti će i dalje biti. Linija manjeg otpora je reći da ćemo početi uvoziti ljude. Onaj tko želi biti ozbiljan, uvjerljiv i odgovoran političar mora početi od toga što će napraviti kod kuće, mora ljude koji su na burzi prekvalificirati, dokvalificirati i osposobiti za tržište rada, također mora u prvoj godini mandata zasukati rukave i napraviti inventuru o kojoj sam govorio kako bi obrazovni sustav godinu dana kasnije profunkcionirao na ovim frekvencijama i tada će se, po meni, riješiti 4/5 ovog problema, ostat će možda 20 posto pojedinih kritičnih masa za koje neće biti posla, ali nije isto hoćemo li uvoziti 20 ili 100 ljudi." - kaže Vedriš koji je podsjetio na izjavu poznatog njemačkog književnika Frischa 70-tih godina kada je Njemačka otvorila svoje tržište koji je kazao "Htjeli smo radnike, a dobili smo ljude".

"Aktivna politika obrazovanja jedino je rješenje"

"Uvoz radne snage nije lako pitanje, niti se s time može poigravati. Npr, često se dogodi  da iz te populacije koja je došla kao radna snaga, njihovi nasljednici nisu spremni preuzeti ta mjesta, pa se ponovno mora uvoziti. Prema tome, ja nisam za to. Za Hrvatsku je pravi odgovor aktivna politika obrazovanja, znači preusmjeravanje ljudi koji su sada na Zavodima za zapošljavanje, školovati ljude za one profile koji se traže, i također reaktivirati ljude koji su iz raznih razloga otišli u mirovinu, a svakih peti od njih u prosjeku još uvijek ima snage i znanja kako bi pomogli u smanjenju deficitarnih zanimanja. To bi trebalo činiti kroz tih par godina dok aktivna politika obrazovanja ne krene"

"Čačićev istup je mirenje sa sudbinom i trendovima koji su sad prisutni, međutim onaj tko pretendira da vodi izvršnu vlast mora početi od toga ne kako da se miri sa stanjem nego kako da ga mijenja. Dakle, ako se ništa u Hrvatskoj ne poduzme u vezi obrazovanja i svega ovoga što sam govorio, ovo što je rekao Čačić je neminovnost koja je za Hrvatsku skupa. Apsurd je reći da Hrvatska uvozi 10.000 ljudi, a njih 300.000 sjedi na burzi, to nije viđenje ekonomske politike. Čačić govori o posljedici stanja da se ništa ne poduzima, ali mi moramo govoriti o tome što se mora učiniti da do toga ne dođe"

Vedriš je komentirao i Čačićevu izjavu prema kojoj on favorizira kršćansku radnu snagu. "Iskustvo velikih nacija koje su uvozile radnu snagu pokazuje jednu objektivnu istinu, činjenicu, da ljudi koji dolaze iz sličnog miljea, svjetonazora, se lakše uklapaju u društvo u cjelini, primjerice Poljaci se lakše uklapaju u društvenu sliku u Njemačkoj nego Turci. To je nešto od čega ne treba bježati. Naravno, da to ne može biti jedini kriterij, ali ga se sigurno ne može zanemariti. Ali to nije ključno, ključno je obrazovati svoje ljude i osposobiti ih za rad jer je kapitulacija priznati da imate 300.000 ljudi na burzi, a da ćete ih uvoziti desetke tisuća. To je za Hrvatsku nedopustivo."

"Ako ćemo govoriti o ozbiljnim nacionalnim državnim interesima, tko god da dobije izbore mora to napraviti, mora se suočiti s takvim stanjem i ovo što sam rekao mora uzeti kao jedinu dobru opciju za Hrvatsku" - zaključio je Vedriš.

A.H.
Foto: Privredni vjesnik