GRUZIJSKO Ministarstvo vanjskih poslova je danas optužilo Rusiju kako su njene vojne postrojbe prešle abhaško-rusku granicu na rijeci Psou u svrhu agresije na Gruziju, čiji Abhazija predstavljao formalni dio.

Današnje priopćenje također podsjeća na priopćenje ruskog Ministarstva obrane kako je na granici Abhazije otvoreno 15 graničnih prijelaza, a bez konzultacija s legitimnim gruzijskim vlastima.

Rusija, pak, Gruziju optužuje da gomila trupe na prijevoju Kodori, koji inače predstavlja crtu razgraničenja između gruzijskih snaga i abhaških separatista koji od 1994. godine upravljaju Abhazijom kao nezavisnom, iako međunarodno nepriznatom državom.

Rusija i u Abhaziji i u Južnoj Osetiji – još jednoj odmetnutoj gruzijskoj oblasti – drži trupe kojima je službeno svrha održavanje mira. Prozapadna vlada gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija, pak, smatra kako je nazočnost Rusa u tim oblastima podrška separatistima, a pogotovo nakon Putinove odluke da prizna abhaške identifikacijske isprave i dozvoli rad poduzećima registriranima u toj oblasti.

Problem gruzijskih odmetnutih oblasti se intenzivirao nakon što su SAD i EU priznale nezavisnost Kosova od Srbije, dok u slučaju Gruzije inzistiraju na njenom teritorijalnom integritetu. Saakašvili, koji nastoji Gruziju uvesti u NATO, čak je neko vrijeme davao naznake da bi taj problem mogao riješiti vojnom akcijom.

U međuvremenu su vođe Abhazije i Južne Osetije odbacili prijedlog Gruzije o "pružanju ruke pomirenja", odnosno širokoj autonomiju u okviru te bivše sovjetske republike. Predsjednik Abhazije Sergej Bagapš je rekao da je Abhazija "odabrala svoj put", te da Abhazija i Gruzija ne mogu više živjeti u istom državnopravnom okviru. Predsjednik Južne Osetije Eduard Kokojti je iskustva njegove oblasti i njegovog naroda u nezavisnoj gruzijskoj državi, pak, opisao kao "višestruke genocide".

U međuvremenu je Europska Unija pozvala Rusiju da pokaže suzdržanost u svom djelovanju u gruzijskim separatističkim oblastima. Nasuprot tome je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da Rusija ima obvezu štititi svoje građane, te je Gruziju optužio da traži rat.

Lavrov je na sastanku sa svojim kolegama u Luksemburgu optužio Gruziju da se tajno naoružala i predočio navodne dokaze o tome. Također ih je upozorio kako će Rusija, ako bude potrebno, primijeniti oružanu silu protiv Gruzije.

Javier Solana, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost, je međutim rekao kako se treba pokazati suzdržanost.

Litvanski ministar vanjskih poslova Petras Vaitiekunas je, pak, izjavio kako će njegova vlada podržati sklapanje strateškog partnerstva EU i Rusije jedino ako Rusija popravi odnose sa susjedima, što uključuje opravke naftovoda koji vodi do litvanskih rafinerije kao i mirno rješenje "zamrznutih sukoba" u Gruziji i drugim bivšim sovjetskim republikama.

R.R.