Foto: AFP

MAĐARSKA je "bila primorana" zatražila pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije. 

Službeni podaci pokazuju da je mađarski ukupni dug narastao na 82 posto BDP-a, dok je u lipnju on iznosio 75 posto. Istovremeno je nacionalna valuta forinta prošlog tjedna dosegnula rekordno nisku razinu, a prinosi na mađarske obveznice dosegnule su najviši nivo u posljednjih nekoliko godina, zbog čega su Mađari morali otkazati nekoliko aukcija obveznica.

I Mađari se nekontrolirano zaduživali u "švicarcima"

Mađarska je zato ustvrdila da želi "novi oblik suradnje" s MMF-om, čiji će tim u Washingtonu razmotriti ovaj zahtjev i odlučiti o modelu pomoći. Mađari prije svega žele da taj sporazum umjesto štednje naglasak stavi na gospodarski rast.

Mađarska vlada je u zadnje vrijeme uvela prilično visoke poreze raznim sektorima gospodarstva, kako bi nadoknadila proračunski manjak koji je uzrokovala smanjena domaća potrošnja i sniženi porez na dohodak. Osim toga, nacionalizirala je 11 milijardi eura imovine koju su držali privatni mirovinski fondovi. Uvela je i program olakšane otplate deviznih kredita za građane koji im omogućuje povrat kredita po nižim tečajevima od postojećih tržišnih.

Mađarska pozivom MMF-u izbjegla degradaciju kreditnog rejtinga na "junk" razinu

Naime, jedan od najveći razloga zbog kojih se mađarska našla u ovoj situaciji jest upravo činjenica da je najveći broj kredita vezan za švicarski franak, koji je ove godine doslovno podivljao. Valja imati na umu i da su prinosi na obveznici te drastičan pad forinte između ostalog uzrokovani i najavom agencije za procjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor's da bi mađarski rejting mogla srozati na razinu "smeća".

"Naš zahtjev za sporazumom s MMF-om trebao bi osigurati da naš kreditni rejting ne bude srezan na "junk" razinu. Reakcija tržišta promijenit će se nakon intervencije MMF-a, a Mađarska bi trebala opet vratiti naklonost investitora kako bi smanjili pritisak na forintu. I zato smo trebali sporazum s MMF-om", kazao je Ferenc Gerhardt iz mađerske centralne banke.

Hrvatska u sličnoj situaciji

Mađarski slučaj trebao bi i Hrvatskoj doći kao svojevrsno upozorenje, jer su mnogi "simptomi" u ove dvije zemlje slični, što bi na kraju moglo dovesti do iste bolesti, ali i istog "lijeka".

Valja napomenuti kako Hrvatska i Mađarske kod tri najrelevantnije agencije (Moody's, S&P i Fitch) imaju identičan rejting, koji je trenutno samo jedan stupanj iznad "smeća". Dodatna degradacija uzimanje novih kredita učinila bi, ako ne nemogućim, onda krajnje skupim poslom. A Hrvatska funkcionira upravo na temelju dodatnih zaduživanja. Problem sa masovnim zaduživanjem u švicarskim francima također je istovjetan, iako je u ovom slučaju sekundaran.

Tekućih sredstava na tržištu neće biti ili će biti abnormalno skupa

Baš kao i u Mađarskoj, i naš vanjski dug sustavno raste, a proizvodnja ne može doseći potrebnu razinu da pokrije preveliku potrošnju javnog sektora. Bez aranžmana s MMF-om i ozbiljnijeg rezanja rashoda, teret financiranja past će na banke. A najveće banke u Hrvatskoj su u talijanskim rukama, što znači da u narednim vremenima ne treba računati da će se tekuća sredstva naći na toj adresi.

Intervencija MMF-a čini se neizbježnom

Drugim riječima, čini se kako će biti dovoljno da jedna od najvećih agencija za procjenu kreditnog rejtinga pošalje prijetnju o degradaciji hrvatskog statusa pa da se kola dodatno zakotrljaju nizbrdo. Teško je za očekivati da će se hrvatska ekonomija "sama od sebe" magično oporaviti u kratkom roku, što znači da će nova vlast, htjela ili ne htjela, po spas vjerojatno morati ići na MMF-ova vrata.