"HRVATSKA je država koja ima najniže trošarine na goriva u EU!", rekao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade kada se prihvatio prijedlog za povećanje trošarina na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin. Vlada je tu odluku "upakirala" u objašnjenje o standardima Europske unije i usklađivanja trošarina, no Institut za javne financije na temelju svoje analize te statističkih podataka o trošarinama zemalja u EU došao je do zaključka kako to opravdanje nikako ne stoji.

 

Isto tako, ne stoji ni objašnjenje Ministarstva financija kako se povećanje trošarina neće odraziti na konačnu cijenu goriva. 

 

 

"Razlozi povećanja trošarina na energente ne mogu se više opravdati usklađivanjem s minimalno propisanim europskim trošarinama, nego je ipak razlog u jednom od glavnih ciljeva oporezivanja - punjenju državnog proračuna", tvrdi Danijela Kuliš iz Instituta za javne financije u svom radu "Nova Uredba o visini trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin na pogon". 

 

 

 

U radu se tvrdi da se višim trošarinama nastoje prikupiti i dodatni porezni prihodi proračuna, no svako povećanje poreza utječe na životni standard. Podsjetimo kako je Vlada povećala trošarine na dvije sjednice i to 19. srpnja te 30. kolovoza ove godine. Nakon telefonske sjednice Vlade krajem kolovoza priopćeno je da veće cijene trošarina neće utjecati na maloprodajne cijene goriva, uz objašnjenje da "će se istovremenu umanjiti premija energetskih subjekata". Samo par dana kasnije, cijena goriva se drastično povećala i to za 19 do 27 lipa po litri.

 

 

Kuliš u svom radu tvrdi kako najnovije povećanje trošarina na energente utječe na povećanje maloprodajnih cijena oporezivih proizvoda što je suprotno tvrdnjama ministra Linića. 

 

"Svako povećanje poreza najčešće se odražava na cijenu oporezivog proizvoda, osim ako se pri formiranju maloprodajne cijene jednako toliko ne promjene i neki drugi elementi u kalkulaciji. Visina premije energetskog subjekta određena Pravilnikom korištena pri izračunu cijena naftnih derivata, manje je značajna od ostalih varijabli korištenih za izračun najviše cijene naftnih derivata, na koju najviše utječu cijene na tržištu Mediterana te devizni tečaj. Nakon donošenja uredbe maloprodajne cijene porasle su od 18 do 30 lipa po litri što neće samo pogoditi građane nego i poslovne subjekte, a može uzrokovati poskupljenje i ostalih proizvoda i usluga", zaključuje Kuliš. 

 

 

Razvidno je da isto tako da ne stoji i izjava ministra Linića da su se trošarine u Hrvatskoj zapravo uskladile s onima u Europskoj uniji.  U radu se navodi i činjenica da su se od stupanja na snagu Zakona o trošarinama 1. siječnja 2010. godine visine trošarina postupno povećavale. Od 1. srpnja uvode se i nove trošarine na energente koje se do tada nisu oporezivale i to na prirodni plin i električnu energiju. 

 

"Uspoređujući visinu trošarina u RH s minimalno propisanim europskim vidljivo je da je prilagodba visine stopa učinjena, pa su trošarine u RH čak i premašile minimalno propisane. Međutim ako je i zadovoljen uvjet minimalnih stopa propisanih Direktivama EU-a, Vlada može prema Zakonu o trošarinama urednom mijenjati (povećavati) propisane stope trošarina, ovisno o ciljevima i potrebama fiskalne politike", tvrdi Kuliš iz Instituta za javne financije. 

 

 

 

 

Da Linić nije bio u pravu i da je obmanuo hrvatsku javnost dokazuje i direktiva Vijeća EU koja navodi: "Državama članicama treba omogućiti potrebnu fleksibilnost u definiranju i provedbi politike koja odgovara njihovim nacionalnim okolnostima". No Vlada se sakrila od javnosti tvrdeći da ih je na povećanje trošarina natjerala Europska unija, što se pokazalo netočnim. 

 

Vlada je povećanjem trošarina ove godine došla do dodatnih 230 milijuna kuna u državnom proračunu.