Na dnevnom redu telefonske sjednice Vlade održane 24. Prosinca 2013. bio je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti ministru financija za zaduživanje RH u iznosu od 200 milijuna eura i odluka o davanju suglasnosti Centru za restrukturiranje i prodaju za kreditno zaduženje u iznosu od 606,4 milijuna kuna.

 

Na sjednici održanoj tri dana poslije Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje duga trgovačkog društva HŽ infrastruktura. Tako je samo u tjedan dana Vlada s četiri odluke povećala javni dug za oko 4 milijarde kuna. Hrvatske ceste pridonose rastu duga s 0,4 milijarde, Hrvatske željeznice s 1,4 milijarde, država izravnim kratkoročnim zaduživanjem s 1,5 milijardi, te Centar za restrukturiranje i prodaju s 0,6 milijardi.

 

 

Republika Hrvatska zadužila se kratkoročno za 200 milijuna eura (oko 1,5 milijardi kuna) kod banke Goldman Sachs. U odluci Vlade naveden je fiksni kamatni kupon uz godišnju stopu 2,5 posto, a rok povrata je kraj ožujka 2014. Imajući u vidu kratak rok dospijeća jedino se može zaključiti da je instrument zaduživanja kratkoročni kredit. Vlada i Ministarstvo financija su za tako kratak rok dospijeća mogli izdati trezorski zapis koji nema kuponsku kamatu. Uz pretpostavku da je trošak zaduživanja za razdoblje od tri mjeseca četvrtina od 2,5% (0,625%), a zbog izrazito kratkog roka dospijeća, zaduživanje se može ocijeniti nepovoljnim, smatraju autori.

 

Usporedbe radi, 10. Prosinca 2013. obavljena je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima, na kojoj su trezorski zapisi s rokom dospijeća od 91 dan prodavani po cijeni od 99,888 uz prinos do dospijeća 0,45%. Zašto se Vlada odlučila na zaduživanje po nepovoljnijim uvjetima u inozemstvu kada je likvidnost domaćeg financijskog sustava prilično visoka i postoji potražnja za kratkoročnim vrijednosnim papirima?

 

 

Ukupni iznos svih nedavnih zaduživanja veći je od 4 milijarde kuna i izravno se odražava na rast javnog duga. Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće proći nezapaženo kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedure prekomjernog  proračunskog deficita. Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja ukazuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima, smatraju autori.

 

Potencijalne obveze s kojima će se Vlada suočiti u narednom razdoblju sve su veće, a proizlaze iz rastućih obveza povezanih sa zaduživanjem izvanproračunskih korisnika, javnih poduzeća kojima su odobrena državna jamstva.

 

Umjesto na poboljšanju uvjeta zaduživanja, Vlada se trudi pronaći nove modalitete zaduživanja po nepovoljnijim uvjetima. Neadekvatno upravljanje javnim dugom uzrokuje iznimno visoke troškove zaduživanja koji poništavaju učinke skromnih fiskalnih reformi na rashodnoj strani proračuna, upozoravaju autori.

 

Vlada žurno treba donijeti Strategiju upravljanja javnim dugom, Zakon o javnom dugu i osnovati poseban ured ili agenciju za upravljanje javnim dugom izvan Ministarstva financija. Taj problem Vlada treba shvatiti ozbiljno i posvetiti mu dužnu pozornost zbog nepovoljnih uvjeta zaduživanja u gubljenja kontrole nad troškovima zaduživanja, zaključuje se u Aktualnom osvrtu.