Slovenska vlada zbog Todorića zamrznula privatizaciju
Foto: FAH
SLOVENSKA vlada u odlasku u četvrtak je donijela odluku da se privremeno zaustavi proces privatizacije državne imovine, koji će se nastaviti nakon što bude imenovana nova vlada čije se formiranje nakon parlamentarnih izbora 13. srpnja očekuje u rujnu ili listopadu. Premijerka Alenka Bratušek izjavila je da je zaključak vlade da se do imenovanja nove vlade ne smije zaključiti nijedan postupak privatizacije koji je već u tijeku, niti započeti nove prodaje.
Vlada i parlament odobrili su lani prodaju 15 tvrtki i banaka u većinskom državnom vlasništvu, a do sada je završena prodaja dviju tvrtki. U poodmakloj fazi su postupci prodaje Telekoma Slovenije i Aerodroma Ljubljana, za koji je ponude dalo više strateških investitora i investicijskih fondova.
Slovenski financijski analitičari negativno su reagirali na odluku vlade o privremenoj obustavi svih privatizacijskih postupaka iako je privatizacija postala jedna od glavnih tema predizborne kampanje.
Analitičari navode da je riječ o populističkom potezu koji bi mogao naškoditi državi na financijskim tržištima, ali i u Europskoj uniji s obzirom na obećanje Ljubljane Europskoj komisiji da će izraditi precizan plan i strategiju izlaska države iz vlasništva vodećih firmi, te izvesti i drugi krug privatizacije.
Privatizacija središnja tema izborne kampanje
Slovenska premijerka u odlasku Alenka Bratušek predložila je u četvrtak na redovitoj sjednici vlade da se postupci privatizacije državnih poduzeća privremeno obustave.
Nakon što je koncern Agrokor preuzeo većinski udio u Mercatoru u tijeku su natječaji vezani za prodaju Telekoma Slovenije i Aerodroma Ljubljana, za koje postoji više potencijalnih strateških investitora. Bratušek je predložila da se svi postupci privatizacije privremeno zaustave te da o njima odlučuje nova vlada koja će biti formirana nakon parlamentarnih izbora 13. srpnja.
U svojoj poruci preko Twittera Bratušek je navela kako će zahtijevati da Slovenski državni holding (SDH), fond koji upravlja državnim portfeljem imovine, odmah sazove skupštinu Nove Ljubljanske banke (NLB) kako bi se popunio njen nadzorni odbor nakon što je njegov prijašnji predsjednik France Arhar dao ostavku. NLB kao najveća slovenska banka u državnom vlasništvu nije na popisu 15 tvrtki i banaka koje se prodaju, ali se strateški investitor traži za Novu kreditnu banku Maribor (NKBM), drugu najveću banku.
Pitanje privatizacije državnih tvrtki postalo je jednom od središnjih tema kampanje pred izbore koji se održavaju kroz manje od dva tjedna, a nekoliko se stranaka zauzima za reviziju sadašnje politike privatizacije i izradu nove strategije.
Slovenski parlament i vlada lani su donijeli odluku o prodaji 15 poduzeća i banaka u državnom vlasništvu. Do sada su prodane samo dvije tvrtke, a predstoji prodaja investitorima najzanimljivijih tvrtki kao što su Telekom Slovenije i Aerodrom Ljubljana. Ovoga tjedna završava i prikupljanje obvezujućih ponuda za Novu kreditnu banku Maribor (NKBM), za koju bi po navodima medija moglo biti zainteresirano više investitora.
Više političkih stranaka u kampanji koja je u tijeku zauzelo se za zaustavljanje privatizacije i izradu nove strategije. Protiv prodaje državne imovine najrezolutnije su se izjasnili Socijalni demokrati (SD), ali i Stranka Mire Cerara (SMC), kojoj ankete najavljuju najveći broj mandata u novom parlamentu.
"Treba provjeriti oblik investicije Agrokora u Mercator"
Slovenska vlada u četvrtak je prihvatila zaključak kojim je Slovenskom državnom holdingu (SDH), fondu koji upravlja državnom imovinom, dala naputak da ispita financijsku konstrukciju kojom je koncern Agrokor preuzeo Mercator.
U kratkom priopćenju nakon redovne sjednice vlade navodi se samo da SDH treba "provjeriti oblik investicije Agrokora u Mercator", te sukladnost te investicije s obvezama koje je Agrokor prethodno dao tijekom pregovora, odnosno postupka prodaje većinskog udjela u najvećem slovenskom trgovačkom lancu.
Kako je navela Slovenska tiskovna agencija STA, u Sloveniji je pred izbore za novi parlament koji se održavaju 13. srpnja pitanje privatizacije državnih tvrtki, ali i Mercatora koji je privatna kompanija s jakim utjecajem države, postalo istaknutom predizbornom temom. Na račun prodaje Mercatora hrvatskom kupcu političke stranke iznosile su brojne izraze zabrinutosti, vezane na moguća otpuštanja zaposlenih nakon spajanja Mercatora i Konzuma, buduću suradnju Mercatora s dobavljačima, ali i na financijsku konstrukciju kojom je Agrokor osigurao novac za prodajni konzorcij.
Pri tome su se iznosila mišljenja da nije jako zadužen samo Mercator nego i koncern Agrokor koji ga je preuzeo, te da bi to u budućnosti moglo poljuljati financijsku stabilnost tvrtke.
I neki članovi vlade u odlasku premijerke Alenke Bratušek su navodili da je Agrokor sredstva za preuzimanje osigurao u operacijama koje su "financijski vrlo riskantne" jer je do kredita došao uz visoke kamate.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati