Foto: Shutterstock

STANOVNICI doline Hunza sve više privlače pažnju znanstvenika i istraživača. Oni, navodno, žive i do 120 godina, s naglaskom na činjenici da je i u toj dobi vitalnost znatno očuvana. Neki su tvrdili da je priča o dugovječnosti ovoga naroda mit, no u dolinu su se zaputili brojni istraživači koji su potvrdili da je narod doline Hunza doista iznimno zdrav.

Ova se dolina nalazi na sjeveru Pakistana, u blizini granice s Kinom. S jedne strane pruža se planinski masiv Hindukuš, a s druge Karakoruma. Područje je bogato rijekama koje se ulijevaju u rijeku Ind. Većina stanovnika su muslimani, a narod doline Hunza broji oko 87.000 ljudi. Prije pripajanja Pakistanu 1947. godine, ovaj je narod živio u sklopu male autonomne himalajske kraljevine, pod britanskom krunom. 

Narod doline Hunza navodno ne obolijeva od raka

Dugo je vladalo uvjerenje da svoju dugovječnost i vitalnost stanovnici doline Hunza mogu zahvaliti genima, međutim, novija istraživana pokazuju da faktori iz okoline igraju veću ulogu od onih nasljednih.

Faktori koje su znanstvenici izdvojili kao ključne u kvaliteti života stanovnika doline Hunza su prehrana koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla, jednostavan način života i povećana fizička aktivnost.

Čini se jednostavnim, no, u suvremenom svijetu i načinu života ovi faktori često izostaju. Stanovnici doline Hunza, zahvaljujući navedenom, navodno ne obolijevaju od raka, kardiovaskularnih bolesti ni dijabetesa, a zaobišlo ih je i prerano starenje.

Istraživanja američkih kardiologa

Renomirani američki kardiolozi Paul White i Edward Toomey posjetili su dolinu Hunza 1964. godine i o svojim istraživanjima objavili u časopisu American Heart Journal članak pod nazivom "A brief survey of the heart of aged Hunzas" u kojemu su iznijeli rezultate ispitivanja koje su proveli na 25 ljudi starosti od 90 do 110 godina. 

Istraživanje je pokazalo da su svi ispitanici zdravi, da imaju normalan krvni tlak, normalnu razinu kolesterola i pravilan rad srca. Kardiolozi su zabilježili da narod doline Hunza ima vrlo jednostavan režim prehrane koji se temelji na voću, orašastim plodovima, mahunarkama i žitaricama. Također, imaju samo dva obroka dnevno, doručak i ručak, a večera u ovom narodu nije uobičajena. 

Ograničena konzumacija jaja, mlijeka i mesa

Od žitarica najviše konzumiraju ječam, proso, pšenicu i heljdu, a voće jedu sušeno ili svježe, dok jedino povrće termički obrađuju. Od osušene jezgre marelice prave ulje koje se koristi u prehrani, ali i u njezi kože i kose. 

Pripadnici naroda doline Hunza ne koriste šećer, vrlo rijetko konzumiraju mlijeko i jaja, a iako nisu strogi vegetarijanci, konzumiranje namirnica životinjskog porijekla vrlo je ograničeno. Meso se jede za određene blagdane, a tada najčešće konzumiraju piletinu.

Uz ovakvu prehranu, presudan je i naglasak na fizičkoj aktivnosti. Narod doline Hunza, zbog karakteristika geografskoj predjela na kojem živi, često mora dugo pješačiti, i po 20 kilometara dnevno, a osim toga, stanovnici su navikli na teške poljoprivredne poslove. 

Ovome treba dodati i činjenicu da se dolina Hunza nalazi na visini od 2.500 metara nadmorske visine, pa čist zrak blagotvorno djeluje na organizam. U svojoj poljoprivredi narod doline Hunza ne koristi nikakve umjetne preparate niti pesticide.

Degenerativne bolesti rijetke su među pripadnicima ovoga naroda, a bolesti koje ih najčešće pogađaju su one izazvane bakterijama ili virusima, poput malarije ili dizenterije. Ovakva su oboljenja najviše posljedica velikih bara koje se nalaze na pojedinim područjima doline i u kojima se množe komarci koji prenose malariju. Unatoč tome, stanovnici doline Hunza među nazdravijima su narodima na svijetu.

No, pitanje je koliko će dugo to ostati. Posljednjih godina javlja se povećana potrošnja konzervirane hrane i proizvoda od bijelog šećera među stanovnicima doline Hunza. Opasnosti suvremenog svijeta polako su, ali sigurno, počele dolaziti i do njih. No, možda se, nekim čudom, uspiju oduprijeti tim "blagodatima".

I da, još je jedan važan faktor koji su istraživači, uz zdravu prehranu i aktivnost, zabilježili kao ključan za dugovječnost i zdravlje naroda doline Hunza, a to je - smijeh.