FOTO:

UDRUGA Franak utvrdila je da Societe Generale - Splitska banka d.d. izračunava promjenjive anuitete drugačije nego ostale banke u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ukupni iznos naplaćenih kamata na godišnjoj razini kod usporedbe potpuno jednakih kredita, s jednakim nominalnim kamatama i razdobljima otplate kredita, za 1,38% veći nego u svim ostalim bankama (u slučaju prijestupne godine taj iznos je veći za 1,67%), stoji u priopćenju Udruge poslanom medijima.

"Zatraženo je očitovanje Societe Generale - Splitske banke, koje niti nakon naše požurnice nije stiglo. Nakon toga upućen je zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) da utvrdi zakonitost takvoga postupanja Splitske banke koje je u suprotnosti s "Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima". Ta odluka ima snagu podzakonskog akta, pa se prema tome mora u potpunosti primjenjivati u bankarskom poslovanju.", dodaju iz Udruge.

HNB bez odgovora

Iz HNB-a im je, tvrde, odgovoreno tek nakon požurnice da je takvo poslovanje Splitske banke zakonito i utemeljeno na propisima HNB-a u vezi s načinom izračunavanja efektivne kamatne stope, što je u konkretnome slučaju potpuno nebitno, jer se, pojašnjavaju, njihov nalaz odnosi na izračunavanje anuiteta na temelju redovne kamatne stope. Iz HNB-a pritom je samo objašnjena tzv. francuska metoda izračuna efektivne kamatne stope.

"Notorna je činjenica da Splitska banka u otplatnim planovima koristi kalendarski broj dana za izračun kamata u svakom anuitetu, a na temelju prosjeka dnevne kamate za 360 dana, zbog čega naplaćuje veći ukupni godišnji iznos nominalne kamate nego sve ostale banke za kredite s jednakim nominalnim kamatama i razdobljima otplate.", tvrde iz Udruge.
   
Udruga Franak smatra da je prikazivanje kamate na dnevnoj bazi dijeljenjem godišnje kamate na 360 dijelova, pa kasnije zaračunavanje tako izražene kamate za 365 odnosno 366 dana (čime se ostvaruje za 1,38% odnosno 1,67% veći prihod na kamati nego za jednaku nominalnu kamatu i razdoblja otplate u svim drugim bankama u Republici Hrvatskoj), perfidni način kako Splitska banka na nepošten način zarađuje ekstra profit i time dodatno direktno osiromašuje građane Republike Hrvatske, a posredno i samu Republiku Hrvatsku makar se to zvalo - "francuska metoda". Udruga Franak takvu metodu može nazvati samo metodom naplate uvećane kamate bez prethodnoga upozorenja.

"Upozoravamo sve sadašnje i buduće korisnike kredita da Societe Generale – Splitska banka d.d. u kreditima s potpuno jednakim kamatama i razdobljima otplate na godišnjem nivou izračunava i zaračunava za 1,38% veće iznose kamata nego sve ostale banke (u slučaju prijestupne godine taj iznos je veći za 1,67%) bez obzira na valutnu klauzulu. Udruga Franak nije uvjerena da je takav način izračuna anuiteta zakonit, između ostalog i zbog toga što se HNB nije jasno očitovao na postavljena pitanja.", kažu iz Udruge.

Štiti li možda HNB nepropisan i nepošten način izračuna anuiteta Splitske banke odnosno štiti li HNB profit banaka ili štiti pravnu državu?

Budući da Udruga Franak nije bila zadovoljna dobivenim indirektnim odgovorom, HNB-u su poslana dodatna pitanja koja glase:

1. Je li dopušteno da Splitska banka izračunava anuitete propisane formulom koju je sam HNB objavio, tako da umjesto da kamatu jednostavno podijeli s 12 (mjeseci),  kamatu na prosječnoj mjesečnoj bazi prikazuje kao da godina ima 360 dana, dok se mjesečni prosjek dana za naplatu bazira na godini koja ima 365 dana odnosno 366 dana u slučaju prijestupne godine, uslijed čega se godišnje plaća kamata za ukupno 365 odnosno 366 dana na bazi prosjeka kamate izračunatog kao da godina ima 360 dana?

2. Znači li to da je primjena famozne francuske metode dopuštena za izračun anuiteta, iako na temelju nje u Republici Hrvatskoj jedino Splitska banka izračunava anuitete?

"Na ta pitanja iz HNB-a do danas nije stigao odgovor, a kompletna prepiska sa Splitskom bankom i HNB-om traje već tri mjeseca. Postavlja se pitanje štiti li možda HNB nepropisan i nepošten način izračuna anuiteta Splitske banke odnosno štiti li HNB profit banaka ili štiti pravnu državu?", pitaju se iz Udruge franak.