Foto: FaH

ČLANOVI Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo vukovarsko-srijemske Županijske skupštine te lokalni čelnici i županijski vijećnici iz općina Drenovci, Gunja i Vrbanja stradalih u svibanjskoj poplavi upozorili su kako je izostala očekivana i obećana potpora nadležnih tijela poljoprivrednicima na tom području.

"Na području županjske Posavine koju je u svibnju zadesila poplava izostala je očekivana, pa i obećana potpora nadležnih tijela prema poljoprivredi kao grani gospodarstva, a sva dosadašnja pomoć ostvarena je od darova pojedinaca, formalnih i neformalnih inicijativa i skupina, te strukovnih i humanitarnih organizacija", zaključeno je na sinoćnjoj sjednici članova Odbora s čelnicima općina Drenovci, Gunja i Vrbanja, predsjednicima tamošnjih općinskih vijeća i županijskim vijećnicima.

U današnjem priopćenju Odbora stoji kako je jedinu, ali ipak vrlo značajnu pomoć poljoprivredi pružilo Ministarstvo poljoprivrede kroz zbrinjavanje stoke i dodjele hrane za evakuiranu i vraćenu stoku. No, upozorava se kako su na području Gunje, Račinovaca, Rajevog Sela i ostalih stradalih mjesta još neobrađane i zapuštene velike poljoprivredne površine koje poljoprivrednici ne mogu sami obraditi zbog velikih nanosa iz Save, ali i nedostatka potrebne mehanizacije i novca za energente.

Nevjerodostojna obećanja o skorim mjerama potpore

Iz Odbora ističu kako izgubljeno ljetno vrijeme, sve hladniji i kraći dani, skori dolazak zime zabrinjava sva poljoprivredna gospodarstva, "a nerazumijevanje potreba poljoprivrednih gospodarstava uzrok je opravdanim strahovima da se velik broj osoba neće ni vratiti i da se velik broj gospodarstva neće niti obnavljati".

Upozoravaju i kako dodatnu uznemirenost među tamošnje poljoprivredne proizvođače unosi i učestalo najavljivanje različitih mjera potpore uz izostanak suglasja i vjerodostojnosti, kao i raspodjela pomoći iz nacionalnoga proračuna po nepoznatim kriterijima.

Županijski Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo stoga zahtijeva žurnu isplatu obeštećenja za štete uzrokovane svibanjskim poplavama, a od Sabora i Vlade da omoguće stjecanje posebnoga statusa i prava na potpore za stradala poljoprivredna gospodarstva.

Vladu i nadležna ministarstva poziva da s "primjerenom razinom uvažavanja i odgovornosti" razmotri stanje i probleme stradalih poljoprivrednih gospodarstva. Ta su gospodarstva, napominju, radi bržeg pokretanja ponovne poljoprivredne proizvodnje odlučila ustrojiti vlastitu koordinaciju te za rješavanje problema poljoprivrede traže široko partnerstvo svih zaintereseiranih subjekata.

Hrvatskoj 8,96 milijuna eura za nadoknadu šteta od poplava

Europska je komisija u petak predložila paket pomoći ukupne vrijednosti od gotovo 80 milijuna eura za nadoknadu dijela troškova izazvanih katastrofalnim poplavama u svibnju i lipnju u Hrvatskoj, Srbiji i Bugarskoj, od čega je za Hrvatsku predviđeno 8,996 milijuna.

Pomoć će biti isplaćena iz Europskog fonda solidarnosti, za koji je nadležan povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.

"Ova odluka odražava samu narav ovoga fonda, a to je solidarnost s našim zemljama članicama i zemljama koje pregovaraju o članstvu u vrijeme kada im je najpotrebnije nakon prirodnih katastrofa. Europski fond solidarnosti pomaže tim zemljama da se oporave i uspostave stabilnost koja je bila ugrožena velikim štetama za gospodarske sektore poput turizma ili uništavanjem osnovne infrastrukture. Predložena potpora pomoći će Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj da se oporave od groznih poplava u proljeće ove godine i nadoknadit će dio troškova za spašavanje i čišćenje u pogođenim prostorima", rekao je povjerenik Hahn.

Najveći dio od tog iznosa 60.2 milijuna eura ide Srbiji, koja je pretrpjela najveće štete. Srbijanska vlada procijenila je štete na 1,106 milijardi eura. Bugarskoj, u kojoj su štete procijenjene na 311,3 milijuna eura, namijenjeno je 10,5 milijuna eura.

U Hrvatskoj, koja dobiva 8,96 milijuna eura, štete se u procijenjene na 297,6 milijuna eura.

Odluku Komisije još moraju odobriti Europski parlament i Vijeće Europske unije.