Foto: FaH

HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker ocijenio je da nova procjena Europske komisije (EK) o većem padu hrvatskoga gospodarstva u odnosu na ranije prognoze potvrđuje da Vlada u zadnje tri godine nije provela potrebne strukturne reforme.

"Sve brojke su potvrda nespremnosti, neznanja i nepostojanja političke volje da se u Hrvatskoj provedu reforme. Javni dug je narastao na alarmantnih 83 posto i nikakva monetizacija autocesta to neće značajnije promjeniti", rekao je Šuker na konferenciji za novinare u Središnjici HDZ-a.

EK je u utorak povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti s lanjskih 17,3 na 17,7 posto.

Nažalost, EK je potvrdila sve što je saborski Klub HDZ-a upozoravao u raspravama od trenutka donošenja proračuna za 2014., kaže Šuker - nevjerodostojnu fiskalnu i ekonomsku politiku i Vladinu nespremnost za provedbu strukturnih reformi.

Hrvatska bi u iduće tri godine treba smanjiti deficit državnog proračuna, ali projekcije EK i stvarni događaji pokazuju da će se deficit povećavati. Stoga, smatra Šuker, Hrvatska neće biti politički partner u dogovorima kakve mjere treba provesti kako bi suzbila prekomjerni deficit, već će dobiti politički dekret što mora napraviti.

Šuker: "Hrvatska se 2016. zadužuje po većim kamatnim stopama"

Šuker upozorava da će se zbog toga Hrvatska u 2016. godini zaduživati po daleko većim kamatnim stopama, a kroz visoke stope naši građani plaćat će izostanak reformi u protekle tri godine.

"U rebalansu proračuna, koji je Vlada usvojila prošlog tjedana, a na saborskoj raspravi će biti 19. studenoga, Vlada opet nije akceptirala to što govore EK i međunarodne financijske institucije, već opet ide s nekim svojim brojkama", rekao je Šuker.

Bivši HDZ-ov ministar financija tvrdi da brojku od 16 milijardi kuna deficita više nitko ozbiljan u svijetu ne prihvaća, jer je taj iznos oko 19 milijardi kuna.

Na upit koje su strukturne reforme potrebne, Šuker je istaknuo važnost efikasne državne uprave jer ona uklanja prepreke investitorima i automatski otvara prostor za bolje punjenje državnog proračuna bez povećanja poreza.

Tvrdi da je HDZ spreman provesti strukturne reforme, bez obzira koliko to bilo bolno i teško, jer bez toga nema spasa za javne financije i povećanja standarda građana.

Na pitanje kako komentira Zakon o strateškim investicijama jer su od 19 projekata dosad prošla samo njih tri, odgovorio je kako zakon očito nije napravljen u vremenu i prostoru u kojem se treba primjenjivati.

"Ako donosite zakone jer očekujete da će oni donijeti investicijski tsunami, a to se ne dogodi, onda je to znak da ste promašili. Očigledno niste proveli reforme kod onih koji su taj zakon trebali primjeniti", kazao je Šuker.

Grčić: "Izlazak iz krize kasni zbog kasnijeg ulaska u EU!"

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova Branko Grčić je istaknuo kako izlazak Hrvatske iz krize kasni zbog kasnijeg ulaska u EU, no istaknuo je i da nekoliko ključnih pokazatelja upućuje na ozbiljne promjene.

"Hrvatska zbog svojih specifičnosti nije ušla u EU u prvom krugu proširenja. Za zemlje iz okruženja, 10 godina članstva u EU je nevjerojatna prednost. To je tih 0,5 ili jedan posto u ostvarenju gospodarskog rasta", istaknuo je Grčić nakon završne konferencije na kojoj je predstavljeno 19 projekata realiziranih u sklopu operativnog programa EU "Regionalna konkurentnost 2007.-2013.".

"Međutim, nekoliko ključnih pokazatelja govori da se u Hrvatskoj događaju ozbiljne promjene. Prije svega pokazatelj rasta izvoza u EU od gotovo 20 posto i pokazatelj da su strana ulaganja četiri puta veća u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. I ono što je isto tako važno jest da je industrijska proizvodnja rasla u sedam od osam mjeseci. Prvi pomaci u integraciji Hrvatske u EU se vide", rekao je Grčić, dodajući da bi Hrvatska bila u rangu rasta BDP-a ostalih članica da je u uniju ušla prije deset godina.

Optimističan pogled: "Pokušavamo gurati nove investicije i potrošnju građana"

Ističući da je i dalje optimist što se tiče smjera kojim ide Hrvatska, Grčić je kazao da tome treba pripomoći i pet milijardi kuna ulaganja kroz trenutno ugovorene projekte EU, te najavio da će još šest milijardi kuna biti uloženo do kraja 2015. godine.

"U EU se ne odvijaju stvari kako bi svi mi to željeli. Očigledno je da u EU postoji potreba za promjenom političkog, ekonomskog smjera. Osim provedbe reformi, treba ozbiljno razmišljati o povećanju potražnje, kroz potrošnju građana i nove investicije. Mi pokušavamo gurati u ta dva smjera", rekao je Grčić, podsjetivši na aktualnu poreznu reformu kojom se povećavaju plaće.

Također, Grčić je danas odbacio mogućnost da Vlada prikriva proračunski manjak od pet milijardi kuna.

Idući tjedan mjere za nadoknadu manjka prihoda u lokalnim proračunima

U sklopu aktualne porezne reforme Vlada će omogućiti rast plaća za više od milijun zaposlenih, a najavljeno je da se isto neće dogoditi i s plaćama državnih dužnosnika. Grčić najavljuje da će vrlo brzo donijeti posebnu uredbu kojom će to i definirati.

Zbog te porezne reforme manjak u proračunu bilježit će jedinice lokalne samouprave. Na upit novinara kako će nadoknaditi manjak prihoda u lokalnim proračunima, bez ulaženja u detalje Grčić je najavio konkretne mjere koje će na Vladi biti predstavljene slijedeći tjedan, a trebale bi prema njegovim riječima "značajan dio tih manjih prihoda nadoknaditi".

Pozivajući lokalne čelnike da ni sebi ne povećavaju plaće, Grčić je istaknuo "ako građanima prepustite gotovo dvije milijarde kuna, to netko mora platiti" te da će u ovom trenutku to ići na teret "pola države, a pola jedinica lokalne samouprave".

Milanka Opačić o izvješću: "Reforme se godinama nisu provodile"

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić rekla je da se reforme godinama nisu provodile, da je ova Vlada u tri godine provela jedan broj reformi, no da za druge reforme treba nešto više vremena, tj. dva mandata.

"Reforma socijalnih naknada koju sam ja provela u dvije godine u nekim zemljama EU-a se provodila četiri godine. Probali smo reforme stisnuti što smo mogli u kraći vremenski period da daju neke rezultate, no za neke reforme treba više vremena da bi dale rezultate. S druge strane veliki su otpori. Bilo koju reformu da dotaknete, bilo što da mijenjate, dignu se sindikati i idu na potpisivanje za referendum i na taj način nećemo daleko stići", rekla je Opačić nakon humanitarne akcije "Korak u život" u sklopu koje je danas dodijeljeno 35 stipendija studentima iz domova za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji.