Foto: FAH

STRANKE vladajuće koalicije njemačke kancelarke Angele Merkel razišle su se u petak u ocjeni reformskog paketa što ga je predložila Grčka i to nejedinstvo bit će težak izazov za kancelarku uoči summita Europske unije za vikend.

> Cirkus se nastavlja: Grčka sad nudi ono što je na referendumu odbila

U prijedlogu dostavljenom u četvrtak navečer Grčka je zatražila 53,5 milijardi eura za pokriće svojih dugova do 2018. godine, a u zamjenu je popustila pred zahtjevima da se postupno smanje porezne olakšice za njezine otoke te povećaju porezi za brodarske tvrtke.

Čelnici socijaldemokrata pozdravili su ustupke grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, no konzervativni blok kancelarke Merkel pita se može li se vjerovati da će Cipras provesti reforme kojima se prije toliko dugo opirao.

CSU želi izbaciti Grčku iz eurozone

Grčka je predložila i smanjenje troškova za obranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imovine poput pirejske luke i regionalnih zračnih luka, povećanje PDV-a za hotele i restorane i rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije umirovljenike.

Visoki čelnik Bavarske kršćansko-socijalne unije (CSU) Hans-Peter Friedrich čak je rekao da grčki prijedlozi "Nisu osnova za nove pregovore" i ocijenio da "Grčkoj treba nov početak - s vlastitom valutom".

Upravo taj izlazak iz eurozone Merkel, čelnica Kršćanske demokratske zajednice (CDU), želi izbjeći, doznaje se iz bliskih izvora, jer bi takozvani "Grexit" naštetio ugledu Europe i samoj kancelarki.

Berlin ima izravan teret grčkih kredita od nekih 53 milijarde eura, ali neki ekonomisti procjenjuju da bi troškovi Grexita bili desetke milijardi eura veći.

Merkel mora stisnuti Ciprasa

Merkel će zato morati fino uravnotežiti svoj pristup idućih dana. Morat će pritisnuti Ciprasa da zadovolji konzervativce u Njemačkoj, a opet, bude li previše pritiskala i sporazum propadne upravo će nju kriviti za "Grexit" i posljedično za financijski, ekonomski i humanitarni kaos koji bi nastao, ocjenjuje agencija Reuters.

Francuski predsjednik Francois Hollande nazvao je najnovije prijedloge Atene "ozbiljnima i vjerodostojnima" i postavlja se pitanje jedinstva Berlina i Pariza u pristupu prema Grčkoj.

Dogovore li europski čelnici treći paket spasonosnog zajma za Grčku na summitu u nedjelju u Bruxellesu, Bundestag će o tome morati glasovati, vjerojatno u srijedu. Zeleno svjetlo njemačkog parlamenta nije upitno jer SPD i Zeleni podupiru Grčku, no ako Merkel ne uspije pridobiti svoje konzervativce, bit će to za nju ponižavajuć udarac, piše Reuters. Podsjeća da se u zadnjem krugu glasovanja o Grčkoj u veljači, rekordan broj od 29 konzervativnih zastupnika pobunio, a njih 109 potpisalo je izjavu da su glasovali uz zadršku.

Lambsdorff: Tko više može vjerovati Ciprasu?

Alexander Graf Lambsdorff, potpredsjednik europskog parlamenta i član njemačke liberalne stranke FDP u intervjuu za ZDF objasnio je gdje vidi problem s novim grčkim prijedlogom.

"U ovom prijedlogu nema ni govora o ulozi pravoslavne crkve, a ona je najveći vlasnik imovine u Grčkoj. Vrlo malo prostora posvećeno je reformi financijskih vlasti, što je vrlo bitno pitanje. Jer, u konačnici je manje bitno je li vam korporativni porez na 26 ili 28 posto ako taj porez ne možete prikupiti. To je problem. Nekoliko važnih stvari nedostaje ovom programu", kaže Lambsdorff.

Prema Lambsdorffu, nepovjerenje ulijeva i činjenica da je program kojeg grčka sad predlaže više-manje ista stvar koja je samo prije par dana odbijena na referendumu.

"Upravo to je poenta. To je u srži problema, a ujedno je i glavni razlog zbog kojeg GDB ne vidi kako Ciprasova vlada, koja je dozvolila da upravo ovaj program odbije 61 posto birača, opet može stati pred narod i uvjerljivo reći: 'Ipak ćemo to napraviti', a zatim uvjerljivo stati na međunarodnu pozornicu i obećati da će preuzeti odgovornost i napraviti što su obećali", kaže Lambsdorff.

Grci u strahu od izbacivanja iz eurozone

Paket reformi kojeg je Grčka predložila, a koji u osnovi predstavlja upravo ono čemu se grčki narod na referendumu usprotivio, izazvao je probleme i Aleksisu Ciprasu. Na Trgu sintagma u Ateni održan je novi prosvjed protiv štednje, ali ovoga puta u organizaciji grčke komunističke partije, koja od samog početka kritizira Ciprasa i Sirizu jer ih smatraju nedovoljno radikalnima.

No, istovremeno su objavljene ankete koje pokazuju da čak 80 posto građana Grčke želi ostati u eurozoni, dok ih 55 posto strahuje da bi napuštanje eurozone za Grčku moglo predstavljati gospodarsku katastrofu.

Varufakis: Schäuble nas želi izbaciti

Za ostanak u eurozoni se, uostalom, zalažu i Cipras i njegova Siriza, baš kao i bivši grčki ministar financija Janis Varufakis. Varufakis je večeras u britanskom The Guardianu objavio tekst u kojem tvrdi da je protivljenje restrukturiranju grčkog duga "van zdrave pameti", te je optužio njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea da predvodi hajku s ciljem izbacivanja Grčke iz eurozone.

"Još 2012. je Schäuble odlučio da je cijena Grexita isplativa investicija, a kako bi se disciplinirala Francuska i ostale države", napisao je Varufakis dodavši da je velik dio Eurogrupe, pod vodstvom njemačkog ministra financija, odmah nakon što je Siriza stupila na vlast počeo zamišljati Grexit kao najbolji mogući ishod pregovora.

Cipras sad zagovara rezove

Prema Varufakisu (a i citiranim anketama) većina Grka prestravljena je idejom napuštanja eurozone. Upravo zbog toga se očekuje da će grčki parlament prihvatiti Ciprasov plan štednje na večerašnjem glasanju, koje se vjerojatno neće održati prije ponoći.

"Suočeni smo s krucijalnim odlukama. Dobili smo mandat da isposlujemo bolji dogovor od ultimatuma kojeg je pred nas stavila Eurogrupa, ali sigurno nismo dobili mandat da izvedemo Grčku iz eurozone", rekao je Cipras u parlamentu gdje je pozvao zastupnike svoje stranke da glasaju za predložene reforme. "Svi smo u ovome zajedno", poručio je Cipras.