Foto: FAH

JOSIPA RIMAC, direktorica HDZ-ove kampanje i bivša gradonačelnica Knina, pod istragom je Uskoka. Sutra će joj, na zahtjev DORH-a, biti skinut imunitet na kojeg imaju pravo saborski zastupnici, a uskoro bi protiv nje mogla biti podignuta i optužnica. Iako se sve to skupa događa u predizbornom razdoblju, pitanje je koliko istraga protiv najmoćnije žene HDZ-a uopće može naštetiti najvećoj oporbenoj stranci.

"Nema ni govora da to šteti HDZ-u. HDZ ima svoj birački krug, svoju publiku, na koju nije utjecala ni osuda protiv čitave stranke, ni protiv njihovog bivšeg predsjednika Ive Sanadera. Ti ljudi se vežu za HDZ i na njih činjenice ne utječu. Mislim da nikakve činjenice ne mogu birače HDZ-a odvratiti od toga da glasaju za HDZ, možda eventualno slika nekoga tko baš nekog ubija s nožem u rukama. Ali ovo na pristaše te stranke u bitnome ne utječe", kaže u razgovoru za Index politički analitičar Željko Puhovski.

"Možda su mislili da će DORH biti suzdržaniji"

No, zbog čega je HDZ na vrlo odgovorno mjesto direktorice kampanje uopće postavio osobu koja je pod istragom Uskoka? "Ja pretpostavljam da su u HDZ-u imali informacije da neće doći do optužnice. Ne vjerujem da su toliko neodgovorni da bi se samo kladili da se ništa neće dogoditi. A možda su i mislili da će, ako postave Rimac na tu poziciju, utjecati na DORH da bude suzdržaniji, da se tako pristojno izrazim", kaže Puhovski.

Dodaje da je ipak DORH ovu istragu, koja traje već više od godinu dana, trebao i ranije privesti kraju. Besmisleno je, kaže Puhovski, da joj se imunitet skida mjesec dana nakon preuzimanja saborskog mandata, i to zbog toga što joj se na teret stavlja krimen koji je navodno počinjen dok je bila gradonačelnica Knina.

"Dame i gospodo iz HDZ-a, znali ste da se to sprema"

"Oni imaju rok do početka prosinca da podignu optužnicu, to pada jako blizu datumu izbora i sigurno će s HDZ-ove strane izazvati pripovijesti da se radi o pritisku na njih. Da se sve to napravilo prije mjesec ili dva, kada se nije znalo termin izbora, na cijelu bi se priču gledalo drugačije", kaže Puhovski, ali dodaje kako se u ovom slučaju, po njegovom mišljenju, ne radi o političkom progonu.

"Mislim da to nije bila intencija, da nisu to željeli, ali objektivno se radi o jednoj vrsti pritiska na stranku. No, protuargument glasi: 'Dame i gospodo iz HDZ-a, znali ste da se to sprema, sami ste riskirali da će optužnica biti podignuta'. Ali oni su valjda računali da ili neće biti optužnice, ili da će moći govoriti da se na njih vrši pritisak", kaže Puhovski.

Gjenero: Javnost ionako vjeruje da su svi političari jednako korumpirani

Da istraga i eventualna optužnica protiv Rimac neće bitnije utjecati na HDZ-ove izborne šanse, smatra i naš drugi sugovornik, politički analitičar Davor Gjenero.

"Oni su tu štetu pretrpjeli prije četiri godine i u međuvremenu se stvorio taj cinizam u javnosti, a koji se zasniva na uvjerenju da su svi političari jednaki, jednako korumpirani, a ovi su barem nešto efikasniji od aktualne administracije", smatra Gjenero i dodaje kako je "evidentno da evazija javnog novca pod vlašću Zorana Milanovića nije manja nego što je bila pod vlašću HDZ-a i Ive Sanadera".

Na pitanje zbog čega se HDZ uopće doveo u situaciju da kampanju za parlamentarne izbore vodi osoba pod istragom, Gjenero odgovara kako mu je to teško procijeniti. No, napominje da je dosadašnja praksa pokazala da su "svi hrvatski političari izrazito cinični prema javnosti i prema svojim sugrađanima".

"Ne možemo biti sigurni radi li se o ozbiljnom procesu ili o političkoj istrazi"

"U državama koje su države vladavine prava i u kojima pravosudni organi djeluju neovisno i odgovorno, bilo kakvo pokretanje istrage protiv nekog političara bi značilo i njegovu eliminaciju iz političkog života", kaže Gjenero, te citira slučaj bivšeg njemačkog predsjednika Christiana Wulffa koji je nakon optužbi za primanje mita odstupio, te bitku za dokazivanje nevinosti nastavio na pravnom polju, što mu je u konačnici i pošlo za rukom.

"Hrvatska nažalost niti s jedne, niti s druge strane u ovoj dilemi nema jednake standarde kao što ih ima Njemačka. A nema niti jednako odgovornu sudbenu vlast i agencije odgovorne za provođenje zakona. U velikom se broju primjera pokazalo da su procesi protiv političara bili pokretani i sukladno političkim interesima pa su onda u različitim fazama neslavno propadali. Tako da mi ne možemo biti sigurni radi li se u ovom slučaju o ozbiljnom procesu ili o ponovnom pokušaju političke instrumentalizacije istrage", kaže Gjenero.

"DORH ne smije utjecati na izbore"

Ističe, međutim, da bi podizanje optužnice tik pred izbore bila, kako kaže, nakaradna praksa:

"Ta istraga traje dugo, a nije samo jednom izbore u velikoj mjeri odredila aktivnost bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Ponavljanje te političke prakse u kojoj državno odvjetništvo bitno utječe na izborni rezultat ili to pokušava je jednostavno smiješno i nedopustivo. Ta situacija s optužbama protiv nje morala je biti riješena ranije, u efikasnom postupku, a ne biti tempirana pred izbore kako bi se utjecalo na biračko tijelo. Državno odvjetništvo u Hrvatskoj se sustavno ponaša kao Vladina agencija koja je pod utjecajem izvršne vlasti i koja ispunjava interese izvršne vlasti ili svojih političkih pokrovitelja".