Foto: Hina

IAKO je u lipnju zabilježeno smanjenje duga opće države za 2,3 milijarde kuna, zbog otplate dospjelih obveza po domaćim kreditima i vrijednosnim papirima, ipak je zadržana visoka dinamika rasta duga na godišnjoj razini. Tako je krajem lipnja dug opće države ukupno iznosio 283 milijarde kuna, što je 15,1 milijardu kuna ili 5,6 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je unutarnji dug povećan za 5,3 milijarde kuna ili za 3,3 %, dok je istodobno inozemni dug opće države porastao za 9,8 milijardi kuna ili za 9,0 %. Udio duga opće države u BDP-u približio se 86 % s tendencijom daljnjeg rasta, navodi se u analizi HGK.

Javni dug od 2008. porastao za 161,1 milijardu kuna

U prvih šest mjeseci ove godine dug opće države povećan je za 3,4 milijarde kuna, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je inozemna komponenta duga povećana za 5,1 milijardu kuna, dok je unutarnji dug smanjen za 1,7 milijardi kuna. Odnosno, u posljednjih sedam godina, od lipnja 2008. godine do lipnja ove godine, javni je dug pod utjecajem djelovanja krize povećan za 161,1 milijardu kuna, čime je povećan za 2,3 puta. Riječ je o dugoročno neodrživoj dinamici rasta koja ima svoje ishodište u kontinuirano visokom proračunskom deficitu.

Glavni je nositelj povećanja javnog duga središnja država čiji je dug u posljednjih godinu dana, odnosno od lipnja prošle godine do lipnja ove godine, povećan za 15,2 milijarde kuna. Istodobno je dug fondova socijalne sigurnosti povećan za 1,8 milijuna kuna, dok je dug lokalne države smanjen za 109,8 milijuna kuna.

Država nije ni pokušala restrukturirati dug u razdoblju niskih kamata

"U politici upravljanja javnim dugom za sada nisu vidljivi napori da se iskoristi razdoblje izuzetno niskih kamatnih stopa na svjetskim tržištima kako bi se restrukturirao postojeći dug i time olakšalo njegovo servisiranje. Smanjenje razine javnog duga u lipnju kratkoročnog je karaktera jer se već u srpnju država snažnije zadužila na domaćem tržištu kapitala izdavanjem obveznice u iznosu od šest milijardi kuna, uz kamatu od 4,5 %. Stoga se, uz nedostatnu fiskalnu konsolidaciju i sporu provedbu strukturnih reformi, do kraja godine može očekivati nastavak rasta duga opće države kojim bi on dosegao već alarmantnu granicu od 90 % BDP-a. Takva psihološka granica, uz to što zemlju čini vrlo ranjivom na promjene na svjetskim financijskim tržištima, dodatno opterećuje daljnje snižavanje ionako niskoga kreditnog rejtinga", smatraju analitičari HGK.