Foto: Press

DOKUMENTARNI film "Manijak" o životu Dine Dvornika naišao je na nove prepreke.

Naime, Dvornikova supruga Danijela i redatelj filma Danijel Tipura još su prošle godine javno progovorili o problemima s kojima se susreću, a tada se radilo o sponzorima koji svoj brend nisu htjeli vezivati uz "nekog tko ima narkomansku prošlost".

"Povjerovao sam lovačkoj priči i popušio"

No, već su i tada dali do znanja da film unatoč svim poteškoćama namjeravaju završiti bez podrške sponzora i države. Prije dvije godine dokumentarac su prijavili na HAVC, ali nakon šest mjeseci doznali su da su odbijeni.

"Tadašnji predsjednik Tomislav Mršić rekao mi je da, sudeći prema onom što vidi u scenariju, nećemo doznati ništa novo o Dvorniku. Osam mjeseci ispitivao sam sve od članova obitelji, preko prijatelja i poznanika, pa sve do novinara koji su s njim razgovarali. Ljudi su mi ispričali priče koje ne zna ni njegova majka Dijana, a kamoli javnost", govori Tipura i kaže da je tada prihvatio Mršićeve sugestije i ispravio neke od "grešaka" u scenariju.

Nakon toga, ponovno se nalazi s njim kako bi vidjeli je li projekt ovog puta prihvatljiv.

"Sve je amenovao i rekao mi je da se radi o ziceru i govori mi da se prijavim na sljedeći rok. Povjerovao sam ovoj lovačkoj priči i popušio. Scenarij smo prijavili u ožujku prošle godine, a rezultati su trebali biti 15. srpnja 2014., ali je HAVC iz nekih razloga odugovlačio i rezultati su stigli tek nedavno, prije par dana. Naravno, odbijenica. Poslao sam upit kako bih saznao razlog, no odgovora nema već tri dana".

"Dokumentarac koji čeka cijela bivša Jugodlavija"

"U snimanje tih 50 intervjua uložio sam vlastitih 70 tisuća kuna, a snimali smo od Splita, preko Zagreba, pa sve do Beograda gdje su mi, da stvar bude gora, ukrali auto. Sad smo sve zalihe potrošili. Treba nam poticaj da platimo ljude koji rade animacije, ilustracije, zvuk, ali i autorska prava za arhivski sadržaj koji košta 100 eura po minuti", govori Tipura za Index.

Tipuri nije jasno kako nitko ne prepoznaje značaj filma o čovjeku koji bi voljeli pogledati mnogi, ne samo na području Hrvatske već čitavog Balkana.

"Do sad sam za medije u regiji dao 70 intervjua. U HAVC-u se velike pare daju za projekte koje nitko neće gledati", govori Tipura i nastavlja: "Moj scenarij vjerojatno nisu ni pročitali. Ne znam što bih rekao, ali ako odbiješ zicer kojeg čeka cijela bivša Jugoslavija onda ti ništa drugo ne preostaje nego da pomisliš da je sve namješteno".

Inače, ove godine izabrana su tri dugometražna filma među kojima će se razdijeliti iznos od 825 tisuća kuna: "Kratki izlet" Igora Bezinovića, "Pigmalionov efekt: Slučaj Kostelić" Ines Pletikos te "U potrazi za izgubljenom državom" Marije Ratković Vidaković.

Tipura smatra da je razlog odbijanja iznos koji su tražili: "Tražili smo 500 tisuća kuna, i to je problem jer ne može dobiti 500 tisuća kuna netko tko nije u igri. Mi u HAVC-u nemamo nikog".

Unatoč drugom odbijanju, Tipura ne odustaje: "Sutra krećem u montažu. Sve ću smonitrati dok ne dođem do animacija. Onda ću se malo odmoriti i polako plaćati animaciju po animaciju i tako dok sve ne izguramo. Ovo ne ide van sve dok ne dobijemo vrhunski materijal".

Obrazloženje HAVC-a

Inače, u obrazloženju Ivane Fumić, umjetničke savjetnice za dokumentarni film, na službenim stranicama stoji: "Važno je napomenuti da i među projektima koji nisu odobreni za financiranje ima potencijalno vrlo zanimljivih ideja koje dodatnom doradom imaju šansu u jednom od sljedećih natječaja".

"U kriterijima kojima sam se ravnala, odabir teme nije bio ključan koliko sam autorski pristup, temeljito istraživanje te vizualni koncept koji je mahom kod velikog broja prijavljenih projekata u potpunosti izostao. Dodatno u kategoriji dugometražnog filma jedan od važnih elemenata bila je i dramaturška kompleksnost, vođenje priče na više nivoa koje omogućuje dinamičku raznolikost filma te pospješuje njegov prikazivački potencijal. Sva tri odobrena projekta u ovoj kategoriji posjeduju upravo te kvalitete", objašnjava Fumić.

Tipura pak dodaje da ga ne zanima sutrašnje očitovanje HAVC-a koji će se ponovno pozivati na to da scenarij treba doradu niti ima namjeru gubiti vrijeme na daljnje prijavljivanje: "Ne prijavljujemo se više nigdje! Već smo dvije godine izgubili na čekanje, a uz ovaj dokumentarac objavit ću i making of u kojem će HAVC imati posebno mjesto. Ima materijala, a naša najveća pobjeda bit će gledanost filma".

Na kraju zaključuje: "Poanta ove borbe je da otvorimo vrata svim vrhunskim projektima i ljudima koji nemaju veze u HAVC-u. Želja je da nam kinematografija krene naprijed, a ne da neprestano isti ljudi rade iste stvari već više od 20 godina.".