Foto: 123rf

VISOKI dužnosnici iz 195 zemalja prihvatili su u subotu na UN-ovoj konferenciji o klimi nacrt globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena kao temeljnog dokumenta za ministre zaštite okoliša koji će sljedeći tjedan pokušati razriješiti stotine spornih točaka, javljaju agencije.

"Ovaj tekst odražava volju svih za postizanjem sporazuma. Nismo na kraju puta, glavna politička pitanja tek treba razriješiti i za to će nam trebati sva naša energija, pamet, sposobnost da vidimo daleko naprijed i volja za kompromisom", kazala je francuska izaslanica za pitanje klime Laurence Tubiana.

Dokument prihvaćen nakon tjedan dana rasprava između pregovarača broji 48 stranica i obiluje višestrukim opcijama kojima će se pozabaviti ministri do sljedećeg petka kako bi dogovorili konačni, globalno obvezujući sporazum.

Iznesene brojne opcije

U usvojenom nacrtu sporazuma iznesene su brojne opcije, od dugoročnih ciljeva za usporavanje klimatskih promjena uzrokovanih plinovima s učinkom staklenika do veće financijske potpore za zemlje u razvoju.

Mnoge zemlje smatraju da taj tekst, rezultat četverogodišnjih napora otkako je proces počeo 2011. u Durbanu, ima previše nerazriješenih pitanja.

"Ali, kao što je rekao Nelson Mandela, sve se čini nemoguće dok se ne ostvari", komentirao je Nozipho Mxakato-Diseko, južnoafrički predstavnik koji predsjeda skupinom zemalja u razvoju G77+Kina.

Borba protiv emisije štetnih plinova

Globalni čelnici na skupu u Parizu pokušavaju dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova koji su glavni krivci za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je uoči summita svjetske vođe da što prije donesu i počnu provoditi akcije za obuzdavanje globalnog zatopljenja na razinu manju od 2 stupnja Celzijevih u odnosu na temperaturu u predindustrijskom razdoblju, što je limit za koji stručnjaci kažu da može spriječiti najgore posljedice.

Apel znanstvenika

"Pariz mora biti odlučujuća prekretnica", kazao je tada Ban Ki-moon.

Znanstvenici opetovano upozoravaju da se već s povećanjem temperature za 1 stupanj Celzijev posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, razorni cikloni i tornada te nestanak koraljnih grebena. No +2 stupnja Celzijeva posebno će se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje, tvrde znanstvenici i upozoravaju da je za brojne otočne države to pitanje opstanka.

Posljednji pokušaj da se postigne globalni sporazum, u danskoj prijestolnici 2009. godine, okončan je u rasulu i kaosu, kada su aktivisti razočarano ustvrdili da je propuštena velika prilika da Kopenhagen ostane u sjećanju kao "Hopenhagen".