TV kalendar sutra slavi 40. rođendan: 13 831 emisija, 140 tisuća minuta, 290 tisuća gledatelja
Foto: Press
NA PRVOME programu Hrvatske televizije sutra u u 7.10 emitirat će se 13 831. emisija TV kalendar. U 40 godina emitirano je oko 140 000 minuta, odnosno 2 333 sata programa. Da bi se sve to pogledalo, trebalo bi pred malim ekranom sjediti punih 97 dana.
Jednu od najdugovječnijih i najgledanijih emisija na Hrvatskoj radioteleviziji pokrenuli su Obrad Kosovac i Vladimir Fučijaš na poticaj tadašnjega direktora Televizije Zagreb Zdravka Božića. Taj je urednički dvojac dugovječnu emisiju uređivao 35 godina. Kao i danas, trajala je deset minuta.
Prvi suradnici emisije bili su Pavao Cindrić, dobar poznavatelj zagrebačke povijesti, i Matko Peić, svestrani stručnjak za likovnu umjetnost. Poslije se širio krug suradnika, ali jezgru redakcije uvijek je činilo samo nekoliko ljudi. Od početka osnovni su kriterij uređivanja bile važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti, a geslo emisije Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više.
Emisija TV kalendar često je istraživala i otkrivala zatajene događaje i prva prikazivala mnoge manje poznate filmske dokumente. Primjerice, ekipa emisije u Švedskoj je snimila najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjega rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote, Viktora Kovačića i Dragutina Novaka, te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se mogao čuti glas znamenitoga hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. i mogao vidjeti najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća Manevri austro-ugarske mornarice. Emisija je također podsjetila na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i maloga Josipa Jelačića, budućega hrvatskog bana.
Zanimljivo je da uredništvu emisije u povijesnim istraživanjima pomažu i gledatelji koji redakciji otkrivaju nepoznate događaje i ljudske sudbine, poput onih američkih junaka hrvatskoga podrijetla Louisa Cukele i Petra Hercega Tomića ili zaboravljenih umjetnica Drage Hauptfeld i Mije Slavenske Čorak.
TV kalendar dobio je 1979. nagradu Društva novinara Hrvatske Zlatno pero, ali i mnoge komplimente, pa su ga često nazivali Mali div od 10 minuta ili Najdraži profesor povijesti. Posebno se naglašavalo bogatstvo sadržaja i filmskoga materijala.
„Toliku dugovječnost TV kalendar može zahvaliti u prvome redu tomu što donosi točne i pouzdane podatke, što je aktualna i atraktivna te zanimljiva emisija. To su elementi koje su gledatelji prepoznali i zbog kojih ta emisija postoji toliko dugo u gotovo nepromijenjenome obliku. Potvrda tomu jest da TV kalendar svakoga dana u prosjeku gleda oko 290 000 gledatelja”, kaže urednik emisije Vladimir Brnardić.
U 40 je godina TV kalendar imao samo tri urednika: Vladimira Fučijaša, Obrada Kosovca i Vladimira Brnardića, koji emisiju uređuje posljednjih pet godina.
Vladimir kaže kako je TV kalendar gledao otkad zna za sebe, a zahvalan je na velikome znanju koje je dobio od svojih mentora. „Od Fučijaša sam mnogo naučio o kulturi, a od Kosovca o politici te, naravno, od obojice televizijski posao jer ja sam u prvome redu povjesničar i trebalo je naučiti kako pisati o povijesti za televizijski medij.” Napisao je tri knjige o hrvatskoj vojnoj i ratnoj povijesti te brojne članke na tu temu. Autor je petnaest dokumentarnih filmova, a posljednji i vrlo uspješan je dokumentarno-igrani film Alka.
Svih tih četrdeset kalendarskih godina emisija je samo četiri puta mijenjala vizualni i glazbeni identitet. Danas ekipu TV kalendara čini devetero ljudi: novinari, realizatorice, producentica, glazbeni urednik i urednik emisije. U TV kalendaru rade i oni koji se, kad se počeo emitirati, nisu ni rodili.
„Novinara imamo četvero, oni su: povjesničarka i komparatistica Renata Labaš, povjesničar Vedran Kursar, Marijeta Stipić Miočić, koja je završila religiologiju i filozofiju, i dr. sc. Iva Čulina, koja je završila novinarstvo i doktorirala na antropologiji migracija. Tu su i realizatorice Renata Prugovečki i Susanna Čaić te glazbeni urednik Emilio Kutleša i producentica Sunčana Hrvatin Kunić. Osim stalno zaposlenih novinara imamo još nekoliko stalnih vanjskih suradnika: povjesničara Tomislava Šulja iz Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, novinara Anrija Paravića, povjesničarku umjetnosti Andreju Bednjanec, dr. sc. Vesnu Lalošević, koja se bavi antikom, a povremeno nam prilozima iz regionalne povijesti priskoče povjesničari Hrvoje Pavić iz Slavonije i Andrej Bader iz Istre. Trenutačno u ekipi volontiraju apsolvent povijesti Borna Marinić te student povijesti i novinarstva Mislav Kužić”, ponosno nabraja svoje suradnike Vladimir Brnardić.
Rad u emisiji TV kalendar nikad nije gotov. Emisija se prikazuje svakoga dana i rad u njoj neprekidna je potraga za novim datumima i obljetnicama, događajima i ljudima, njihovo bilježenje i obrada, potraga za audiovizualnim materijalima te, na kraju i uz pomoć lektora, spikera, montažera i tonskih majstora, sklapanje svega u gledateljima zanimljivu cjelinu. „Iako neki imaju pogrešnu predodžbu da je taj posao jednostavan i da stalno vrtimo iste priloge, to nije točno. Svaki dan se najmanje u 50 posto razlikuje od istoga dana prethodne godine”, kaže urednik Brnardić.
Gledatelji pažljivo prate emisiju i često se javljaju s pohvalama, kritikama i prijedlozima. Pohvale im je uvijek drago čuti dok su kritike, kažu, i opravdane i neopravdane.
„Mi od svojih pogrešaka ne bježimo. Tako nam se dugo javljao naš vjerni gledatelj, veleposlanik Mladen Pelicarić, s primjedbom o imenu američkoga predsjednika Franklina Delana Roosevelta, kojega smo u jednome prilogu zamijenili s Theodorom Rooseveltom. Dogodi nam se da pogriješimo, ali trudimo se da toga bude što manje i da pogreške i ispravimo”, kaže Vladimir.
U posljednje vrijeme ekipa emisije TV kalendar napravila je iskorak i prema novim medijima, pa se osim na televiziji pojedini prilozi iz emisije mogu vidjeti i na stranici TV kalendara na Facebooku. Porast broja korisnika stranice je stalan. Do danas priloge na njoj prati preko 10 000 aktivnih korisnika, dok sadržaj stranice uglavnom dopire do gotovo 100 000 korisnika.
Facebook
Google
