Foto: FAH

PREMA prvoj radnoj verziji državnog proračuna, Ministarstvu socijalne politike i mladih u ovoj će godini biti na raspolaganju oko 4,4 milijarde kuna, što je stotinjak milijuna kuna više nego je ostvareno u prošloj godini, najavila je ministrica Bernardica Juretić.

Lani su planirana sredstva iz proračuna iznosila 4,43 milijarde kuna, od čega je Ministarstvo realiziralo 4,26 milijardi kuna ili 96,2 posto, a ove bi godine planirana sredstva trebala ostati na sličnoj razini, rekla je Juretić Hini.

Velika regionalna nejednakost

Ministarstvu će u 2016.  prioritet biti bolja kordiniranost i jačanje sustava, poglavito zbog regionalne nejednakosti. "Svjesni smo da postoji određena razina preklapanja socijalnih naknada i programa na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, uz istovremenu veliku regionalnu nejednakost zbog koje su korisnici, ovisno u kojoj županiji žive, ponekad u znatno nepovoljnijem položaju", ističe Juretić.

Financijske potpore udrugama usmjeravat će se na programe za razvoj dopunskih i alternativnih usluga, s naglaskom na one koje nisu dovoljno razvijene. Također će se nastaviti mjera sprječavanja energetskog siromaštva, odnosno vaučeri za struju od 200 kuna mjesečno, a razmišlja se da se ta mjera eventualno proširi i na druge energente.

Za najavljivanu naknadu od 1000 eura za svako novovorođeno dijete Juretić kaže da je itekako važna za pronatalitetnu politiku pa, iako je riječ o mjeri koja iziskuje značajna financijska sredstva, kod izrade proračuna svakako će se voditi računa da se ta sredstva namaknu.

Na pitanje hoće li se mijenjati visina zajamčene minimalne naknade ministrica odgovara da promjena, odnosno povećanje bilo koje socijalne naknade ovisi o gospodarskom rastu, no započete reforme, objedinjavanje socijalnih naknada i učinkovitije administriranje mogli bi pozitivno utjecati na njihovo povećanje.

Cilj je zajamčiti standard iznad praga siromaštva

Trenutna visina pomoći nije standard već minimalna pomoć države, a cilj nam je zajamčiti standard iznad praga siromaštva, kako se naši građana ne bi suočavali s elementarnim pitanjima preživljavanja, ističe Juretić.

U vezi s projektom jedinstvenog centra za naknade, za koji se prethodna Vlada kod Svjetske banke zadužila za 70 milijuna eura, Juretić kaže kako je riječ o međuresorskom projektu o kojem treba provesti širu stručnu raspravu i nakon toga donijeti odluku. Prim tome se mora voditi računa o stvarnom opterećenju stručnih radnika u centrima za socijalnu skrb i krajnjem učinku za korisnika.

Četverogodišnji zajam odobren je kao namjenski, ali sadrži i drugu komponentu koja nema ugovorom propisanu namjenu, što znači da se dio sredstava može usmjeriti i u druge segmente sustava socijalne zaštite, pojasnila je Juretić. Projektom je predviđeno da se, radi rasterećenja socijalnih radnika, sve socijalne naknade objedine, a njihovo administriranje obavlja u centrima državne uprave.

Ministarstvo će nastojati dodatno ojačati već započeti proces deinstitucionalizacije, što se mora nastaviti prvenstveno zbog korisnika, čija je kvaliteta života neupitno bolja u obiteljskom okruženju ili u stambenim zajednicama nego u velikim ustanovama. Na tom području poseban će naglasak biti na jačanju udomiteljstva.

Socijalna skrb dostupna svima i svugdje

Širenjem mreže usluga u zajednici i razvijanjem mobilnih timova osigurat će se da socijalna skrb, posebice socijalne usluge, budu dostupne svima i svugdje, kaže Juretić i dodaje da je u zadnje tri godine na takav način zbrinuto 208 osoba s mentalnim teškoćama.

U vezi preporuka Odbora UN-a o rješavanju teške situacije u psihijatrijskim i ustanovama socijalne skrbi, koje su ovih dana upućene Hrvatskoj, Juretić naglašava da ih je većina u nadležnosti Ministarstva zdravlja (sterilizacija, medicinski postupci i intervencije) i Ministarstva pravosuđa (provedba Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama).

Uloga je Ministarstva socijalne politike i mladih da, kao glavni koordinator provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koordinira izradu izvješća o provedbi tih hitnih preporuka, ističe Juretić i dodaje da će njezino ministarstvo s Ministarstvom zdravlja i dalje unapređivati suradnju između ustanova socijalne skrbi i psihijatrijskih bolnica, u cilju zaštite osoba s mentalnim oštećenjima.

Što se tiče eventualne izrade novog Obiteljskog zakona, jer je sadašnji već dva puta poslan na ocjenu ustavnosti, treba procijeniti njegovu dosadašnju primjenjivost. Ako se pokaže potreba za izmjenama ili donošenjem novog zakona, to ćemo učiniti argumentirano i s razlogom, poručila je ministrica Juretić.