Foto: FAH

ZA 156 kilometara žičane ograde koju je Slovenija  postavila na granicu s Hrvatskom kriva je bivša hrvatska vlada Zorana Milanovića s kojom Slovenija tijekom migracijske krize nije uspijevala komunicirati, prema ocjeni Milana Brgleza, predsjednika slovenskog parlamenta, bliskog suradnika premijera Mire Cerara i člana Cerarove stranke.

Brglez je o žici, graničnoj problematici, štedišama Ljubljanske banke i drugim pitanjima govorio u razgovoru za "Jutarnji list" koji je tom dnevniku dao prilikom posjeta Zagrebu prošlog tjedna, ali intervju nije objavljen, pa ga je poslao slovenskim medijima koji su ga prenijeli danas u cijelosti.
"Žica je postavljena jer smo s prijašnjom vladom vrlo teško razgovarali. Možda zvuči cinično, ali cilj nam je bio da žicom zaštitimo migrante i izbjeglice jer nam ih je prijašnja Milanovićeva vlada masovno slala u kordonima, preko zelene granice i rijeka. Htjeli smo pomoću ograde te ljude usmjeriti na granične prijelaze, kako bi ih mogli zbrinuti kako treba", kazao je Brglez u razgovoru, na pitanje kad će slovenska vlada narediti uklanjanje žice, na koje nije dao odgovor.
Za sada se čini da Slovenija na granicu neće trebati slati vojsku kako bi zaštitila Schengenski prostor, kako je namjeravala, ali "nikad se ne zna", kazao je predsjednik slovenskog parlamenta koji nije siguran je li balkanska izbjeglička ruta konačno prekinuta i hoće li funkcionirati mjere koje je za rješenje krize donijela Europska unija, posebno dogovor s Turskom.

Upitan kako će Slovenija reagirati ako arbitražni sud o rješenju graničnog prijepora donese presudu, a Hrvatska je ne bude priznala, Brglez je kazao da vjeruje kako će arbitri presudu donijeti i da će je Hrvatska poštovati.

Računaju na mudrost

"Izbori u Hrvatskoj su završeni, pa se nadamo da ćemo se s novom vladom u Zagrebu moći konstruktivno dogovarati. Računamo na mudrost hrvatskih čelnika", kazao je Brglez, aludirajući na ocjene u Sloveniji kako je Hrvatska arbitražnom aferom pokušala "minirati" i kompromitirati arbitražni sporazum jer je to u to vrijeme odgovaralo prijašnjoj vladi koja se pripremala za predizbornu kampanju koja je uslijedila koji mjesec kasnije.

Što se tiče dugova Ljubljanske banke prema štedišama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za koje je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odgovornom proglasio Sloveniju i naložio joj da podmiri obveze slovenske državne banke, Brglez je kazao kako smatra da bi to pitanje trebalo rješavati u okviru sukesije bivše Jugoslavije, te da europski sud nije imao dovoljno informacija o pravom stanju, kad je presudu donosio.

"Čini mi se da suci nisu dobro razumjeli svu kompleksnost jugoslavenskog bankarskog sistema. No, bez obzira na to, obvezali smo se da ćemo presudu ispoštovati", kazao je Brglez.

Što se tiče dijela dugova Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišima koje je podmirila Hrvatska iz javnih fondova, a riječ je o tzv. prenesenoj štednji, Brglez je kazao da to pitanje regulira memorandum iz slovenskih Mokrica što su ga potpisali prijašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša.

"Tim je sporazumom to pitanje regulirano, ali ga Hrvatska izigrava jer tvrdi da se ne radi o međuunarodnom ugovoru. To je neozbiljan i neeuropski stav", komentirao je Brglez, te dodao da na drugoj strani Ljubljanska banka ne uspijeva naplatiti dugove od hrvatskih poduzeća koja je kreditirala.

To se pitanje ne pomiče s mrtve točke, a "u paketu" s problemom prenesene štednje to sve izaziva nelagodu, te kvari odnose između dviju država, naveo je Brglez u razgovoru.