Foto: Hina

VLADA je danas usvojila Nacionalni program reformi 2016., a jedan od prioriteta u ovom programu su mjere za povećanje konkurentnosti gospodarstva, koje će - ako budu provedene - rasteretiti poslovni sektor u Hrvatskoj.

Reformu kojom se želi smanjiti trošak regulative za poslovanje i ukloniti prepreke slobodnijem tržištu usluga koordinirat će Ministarstvo gospodarstva putem vladine međuresorne Radne skupine za poslovnu klimu i investicije, odnosno s uredom predsjednika Vlade zaduženim za Europski semestar.

Smanjivanjem administrativnog i parafiskalnog opterećenja gospodarstva te uklanjanjem regulatornih prepreka tržištu usluga i privatnim investitorima planira se potaknuti lakše poslovanje i zapošljavanje u Hrvatskoj, a program je usklađen s pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta EU i politici za pametnu regulativu.

Primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije mjerit će i potom smanjivati vremenski i financijski teret regulative za poslovni sektor za minimalno 20% do kraja 2016. u 7 područja, te minimalno 25 posto do u ostalim područjima poslovnog okruženja do lipnja 2018.

Uklanjanje prepreka poslovanju i investitorima

Do lipnja 2016. planira se pokrenuti Radna skupina za poslovnu klimu i investicije kao središnje tijelo za dijalog s poslovnim sektorom, prikupljanje informacija o preprekama poslovnom sektoru i horizontalnu koordinaciju međuresornog poticanja uklanjanja ili smanjenja istih. Radna skupina trebala bi usvajati godišnje akcijske planove za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Akcijski planovi sadržavat će mjere za uklanjanje svih vrsta prepreka i opterećenja za gospodarstvo.

Barem 20 posto niži administrativni trošak poslovanja u 7 regulatornih područja do kraja 2016.

Cilj Vlade je smanjiti administrativno opterećenje gospodarstva za minimalno 20% do kraja 2016. u području pokretanja poslovanja trgovačkog društva i obrta, zaštite na radu, zdravstvenih i sanitarnih uvjeta te energetske učinkovitosti u gradnji, te dodatno u području trgovine i posredovanja u prometu nekretnina, slijedom primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje navedenih područja.

Barem 25 posto niži administrativni trošak poslovanja u bitnim regulatornim područjima do lipnja 2018.

U lipnju 2016. Vlada planira donijeti odluku o proširenju SCM mjerenja na cijelu postojeću regulativu u području gospodarstva. Slijedom provedenog SCM mjerenja će se provesti smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva do lipnja 2018. za minimalno 25 posto. SCM metoda se integrira u procjene učinaka novih zakona koje će biti sve učestalije kao obveza pažljivog donošenja zakona.

Prema procjenama Vlade, uklanjanjem regulatornih prepreka investicijama i smanjenjem administrativnog opterećenja lakšem poslovanju na unutarnjem tržištu oslobađa se kapital potreban za otvaranje radnih mjesta, investicije, izvoz i razvoj inovacija. Doprinos godišnjem rastu BDP-a, pogotovo investicija, može biti i veći od 2 postotna boda, izravno oviseći o stupnju administrativnog rasterećenja i broju uklonjenih regulatornih prepreka.

Uklanjanje glavnih prepreka tržištu profesionalnih i poslovnih usluga

Sukladno EU pravilima slobode unutarnjeg tržišta Ministarstvo gospodarstva međuresorno potiče uklanjanje preostalih regulatornih prepreka lakšem pristupu tržištu uslugama, prije svega onih koje su protivne EU Direktivi o uslugama. Prioritet je reforma sektora profesionalnih i poslovnih usluga, odnosno reguliranih profesija. Tako će se u Akcijskom planu za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva do kraja 2016. definirati obveza izmjene zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju tržište usluga revizora, poreznih savjetnika, računovođa, odvjetnika i auto-škola.

Liberalizacija tržišta usluga trebala bi imati pozitivan učinak na sniženje cijena i povećanje kvalitete za potrošače te povećanje efikasnosti poslovanja uslijed većeg tržišnog natjecanja, a smanjenjem administrativnog opterećenja za pristup tržištu usluga povećat će se poslovne prilike, uključujući prilike za slobodan razvoj novih vrsta usluga, novih poslovnih modela i digitalnih platformi.

E-osnivanje poduzeća i dobivanje dozvola za obavljanje uslužnih djelatnosti – do kraja 2016.

Temeljem odluke Vlade, koja bi trebala biti donesena u svibnju, nadležna tijela obvezat će se na razvoj elektroničkih postupaka za jednostavno online pokretanje poslovanja i dobivanje dozvola za obavljanje uslužnih djelatnosti, sukladno Zakonu o uslugama.

Tako se, do kraja 2016., planira omogućiti elektroničko osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. kao i revidiranje upisa djelatnosti. Od početka 2017. godine će biti dostupan i cjelokupni elektronički postupak registracije poslovanja.

U okviru Centra unutarnjeg tržišta EU cut.hr, razvija se elektronička Jedinstvena kontaktna točka za usluge psc.hr kao portal koji objedinjava ključne informacije o uvjetima započinjanja poslovanja na tržištu usluga te nudi poveznice na elektroničke postupke za lakšu registraciju poslovnog nastana i ishođenje dokumentacije za obavljanje uslužnih djelatnosti.

Planira se provoditi i EU načelo "once-only" prema kojemu nadležna tijela ne smiju isti podatak tražiti od poslovnih subjekata više od jednom, već iste interoperabilno razmjenjivati. Pojednostavljenjem pokretanja poslovanja Vlada želi smanjiti visoku razinu administrativnog opterećenja te osigurati jednostavniji, brži i jeftiniji pristup tržištu. Integriranjem informacija o regulatornim uvjetima i razvojem elektroničkih postupaka za započinjanje uslužne djelatnosti, i za okvirno 80% se skraćuje vrijeme potrebno za prikupljanje potrebnih informacija kao i administrativne radnje za započinjanje poslovanja na tržištu usluga.

Parafiskalno rasterećenje za barem 330 milijuna kuna do kraja 2016.

Daljnje smanjenje i ukidanje parafiskalnih nameta provest će se za minimalno 0,1 posto vrijednosti BDP-a (oko 330 milijuna kuna).

E-nabava

Što se tiče reforme javne nabave, bitna odrednica reforme bit će i uvođenje elektroničke dostave ponuda (e-nabava), Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) do lipnja 2017. te povezivanje ključnih javnih registara sa sustavom Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) do rujna 2017.

Uvodi se kriterij ekonomski najpovoljnije ponude umjesto najniže cijene. Reforma javne nabave, smatraju u Vladi, potaknut će povećanje efikasnosti poslovnog sektora zbog smanjenja administrativnih troškova postupaka nabave odnosno uvođenje e-nabave. Time će se, smatraju u Vladi, potaknuti sudjelovanje većeg broja poslovnih subjekata, tržišno natjecanje i racionalnije trošenje javnog novca.