Foto: Index

SPLITSKI gradonačelnik Ivo Baldasar, već prozvan zbog slanja gradske delegacije i cvijeća pred spomenik palim pripadnicima IX. bojne HOS-a na 10. travnja, dan uspostave NDH, danas je održao govor pred splitskim antifašistima. Sva je prilika da govorancija nije svima najbolje legla jer Baldasar je mrtav-hladan zaključio kako bi možda bilo najbolje da se više ništa ni ne spominje jer nas svako spominjanje antifašizma vodi prema fašizmu, a zatražio je da se i oda pijetet za poginule ustaše jer su u smrti jednaki kao i poginuli partizani. Mnogi su u nevjerici vrtjeli glavom i čudili se gradonačelnikovom govoru.

Profesor Josip Milat, predsjednik splitske udruge antifašista, osvrnuo na se na ignoriranje antifašizma i pokušaje revizije povijesti.

"Dan pobjede nad fašizmom je praznik kojeg slave sve civilizirane zemlje svijeta. To je dan pobjede nad fašizmom kojeg Europa nije slučajno nazvala Danom antifašizma. Svečano ga obilježavaju sve europske i sve izvaneuropske zemlje, članice antifašističke koalicije. To su obljetnice na kojima se osnažuju sjećanja na sve borce antifašiste i pobjedu nad fašizmom, koje zajednički obilježavaju sve političke strukture, na vlasti i oporbi, svi demokratski orijentirani građani. Nažalost, to nije uvijek slučaj kod nas u Hrvatskoj. Umjesto da se svi uključimo u program obilježavanja, predstavnici nekih opcija, protokolarno, samo da bi zadovoljili formu, šalju svoje predstavnike. Naše udruge uvijek s jednakim pijetetom odaju počast palim borcima NOB-a i Domovinskog rata. Bilo bi nam drago kada bi se tako ponijele i sve braniteljske udruge. Nažalost, umjesto da slave sa nama, naše vijence uklanjaju. Devastiraju se spomenici antifašizmu, a grade se novi sa simbolima koji neodoljivo podsjećaju na prošla vremena. Neki idu toliko daleko da na postamente spomen obilježja partizanskim borcima postavljaju svoje", kazao je Milat.

"Želimo budućnost bez diskriminacije, a oni žele diskriminaciju drugih"

Smatra da se moramo suočiti s poviješću, dok povijesne činjenice ne treba prepustiti zaboravu. Gradonačelnik Baldasar će koji minut kasnije zaključiti potpuno suprotno. 

"Sve agresivnije nastupaju predstavnici desno orijentiranih stranaka koje nas geslom "Nećemo se vraćati u povijest" stalno vraćaju u mračnu prošlost. Jednako osuđujemo sve zločine, a oni samo neke, mi želimo jedinstvene kriterije, a oni hoće samo svoje. Želimo budućnost bez bilo kojeg oblika diskriminacije, a oni diskriminaciju drugačijih. Želimo kulturu sjećanja kao civilizacijsku vrijednost, a oni hoće selektivno sjećanje. Spočitavaju nam želju da se vraćamo u Jugoslaviju, kao da nisu svjesni da je to nemoguća misija, jednako kao i vraćanje u NDH. Ne smeta im ni osuda međunarodne zajednice", kaže Milat. 

"NDH je prodala Dalmaciju, Kvarner, Boku, Gorski kotar, Baranju i Međimurje"

Podsjetio je i na nedavna zbivanja u Sinju i na sve teritorije koje je Pavelićev režim isporučio okupatorima. 

"Što reći kada predsjednik udruge dragovoljaca u Sinju nedavno izjavljuje da za njih postoje samo dvije Hrvatske, ona poslije 1991. i ona Nezavisna država Hrvatske. Ona Pavelićeva NDH uspostavljena pod pokroviteljstvom Mussolinija i Hitlera za koju znanstvena historiografija uvelike prihvaća sud da je ustaški režim bio jedan od najsurovijih u najkrvavijih na području utjecaja Sile osovine u Drugom svjetskom ratu. Toliko surov, da su njemački generali intervenirali kod Pavelića. Suvremenu hrvatsku državu svojataju kao svoju tvorevinu, kao sljednicu NDH, one koja je već u svibnju 1941. godine Talijanima prodala Gorski kotar, Kvarner sa otocima, gotovo cijelu Dalmaciju s Bokom Kotorskom, a Mađarima prepustila Baranju i Međimurje. Tu NDH veličaju pored činjenice da je prodajom velikim dijelom teritorija izdala svoj narod, ostavila najveću mrlju u hrvatskoj povijesti. Je li se zato antifašisti prikazuju zločincima, zato što su od Pavelića prodane teritorije oslobodili i vratili matici zemlji, što su vratili nacionalni ponos Hrvatskoj", zapitao se Milat. 

Trgovina gradskih vijećnika: Za dvije ulice žrtava komunizma jedan park splitskog, ali ne i partizanskog odreda

Ogorčen je trgovinom gradskih vijećnika, koji su za jedan park splitskog, ali ne i partizanskog, odreda, izglasali prilaz žrtava komunizma, kao svojevrsnu kompenzaciju, o čemu je Index već pisao. Imao je i par riječi za šefa splitskog HDZ-a Petra Škorića. 

"Žele izbrisati činjenicu da je Split u potpunosti bio uključen u antifašistički pokret i da je 10 posto Splićana životima platilo slobodu. Čime se može opravdati činjenica da Split, jedini od većih gradova u Europi, nema ulicu ili trg žrtava fašizma? Smetala im je i Saveznička obala zato što je valjda bila saveznička partizanima, a ne ustašama. Zato želimo izraziti ogorčenje što nam gradske vlasti, Gradsko vijeće, uporno godinama ne žele uvažiti zahtjev za imenovanjem određenih lokaliteta u ulice i trgove koji bi svojim nazivom podsjećali na antifašističku prošlost. Brojnim dopisima tražili smo od Gradskog vijeća da donese odluku da se jedan lokalitet na Sućidru nazove ulicom Prvom splitskog partizanskog odreda, a dio današnje ulice Domovinskog rata ulicom Žrtava fašizma, da se barem prostor, na kojem su se za vrijeme okupacije nalazili zloglasni zatvori, nazove Trg žrtava fašizma. Tražili smo i da se na štandarac dopiše 1944. kao godina kada je Split oslobođen. Ništa od svega. Ali su zato gradski vijećnici nekorektnom trgovinom odlučili da se jedan neuređeni prostor nazove Parkom prvog splitskog, ali ne i partizanskog, odreda, uz uvjet da se jedan uređeni lokalitet nazove Prilaz žrtava komunizma. Tako su bili zaslijepljeni ovom trgovinom da su zanemarili činjenicu da u Splitu 23 godine postoji Ulica žrtava komunizma. Zaista, dobra trgovina, dvije ulice žrtava komunizma za jednu prvog splitskog pionirskog, vatrogasnog, izviđačkog, ali ne i partizanskog odreda. I nakon svega, vijećnik Škorić slavodobitno kaže: "Gotovo je, riješili smo problem. Nećemo se više vraćati u povijest." Poručujemo vijećniku Škoriću da Hrvatska povijest nije svojina njihova i nećemo odustati niti na to pristati", kazao je Milat. 

O palim borcima NDH: "Naša dužnost je da im odamo pijetet, jer su mrtvi, a u smrti su svi jednaki"

Mikrofona se potom dohvatio gradonačelnik, koji je stoički izdržao drugarsku kritiku profesora Milata, također člana SDP-a.

"Zahvalio bih borcima NOB-a na svemu što ste napravili za današnju i ondašnju Hrvatsku. Da nije bilo vas, ne bi bilo ni nas. Da nije bilo vas i antifašističke borbe, ne bi bilo ni današnje Hrvatske. Antifašizam kojeg su hrvatski građani tada izrazili, nastavio se u Domovinskom ratu i na sličan način se pokazao antifašizam u narodu, 91. kao i 41. Profesor Milat je rekao nekoliko stvari sa kojima se slažem. Nažalost, dogodilo se to da je manji dio nacije nezadovoljan i da nas uporno pokušavaju vratiti tamo gdje nam nije mjesto, izbaciti iz antifašističke koalicije i pretvoriti nas u nešto što mi nismo. NDH je bila i ostala zločinačka organizacija. Nekima je to teško priznati, ali time ne priznaju ni svoje djedove koji su poginuli za tu NDH. Naša dužnost je da im odamo pijetet jer su mrtvi, a u smrti su svi jednaki", kazao je Baldasar, koji je već neko vrijeme u predizbornoj kampanji pa i ove izjave treba sagledati u takvom kontekstu. 

Antifašizam koji vuče prema fašizmu

Otišao je korak dalje te zaključio kako bi možda bilo najbolje da više ništa ne spominjemo, ni Domovinski rat, ni Drugi svjetski rat, a iznio je i zanimljivo zapažanje kako nas svako spominjanje antifašizma vuče prema fašizmu, što je Baldasaru čudno, ali istinito.

"Na Gradskom vijeću su odnosi takvi kakvi jesu. Pokušali smo sve u najboljoj namjeri da pomirimo konačno duhove prošlosti jer nas vuku u propast. Koliko je naša dužnost da se sjetimo antifašizma i borbe, toliko je naša dužnost da mislimo na djecu. Ovo nas sve više dijeli, umjesto da nas spoji i poveže u amalgam antifašizma, čini mi se da nas svako spominjanje antifašizma vuče prema fašizmu. Čudno, ali istinito. Valjda smo mi takav narod. Jednostavno ne možemo preći preko nekih stvari i koliko se mi trudili misliti na djecu, čini mi se da upravo suprotno radimo i tonemo sve dublje. Možda bi bilo najbolje da više ništa ne spominjemo. Ako bi mene pitali, radi moje djece, da normalno žive i praviti kao da ne postoji povijest, skoro da bih pristao na to da više ne spominjem ni Drugi, ni Domovinski rat. Koliko god je povijest učiteljica života, čini mi se da to kod Hrvata nije slučaj. Što se više govori, imamo veću podjelu u društvu. Čestitam vam Dan antifašizma, dan kada smo se opredijelili za pravu stranu, svjetske antifašističke koalicije u borbi protiv ultimativnog zla, ali sada bi trebali napraviti jedan iskorak, pa da to isto napravimo i za naše unuke", zaključio je Baldasar.