Foto: FAH

ČINI se kako je Erdoganova opcija odnijela pobjedu na današnjem referendumu - 51,3 posto građana glasalo je za ustavne promjene o uvođenju predsjedničkog sistema u zemlji, pokazuju neslužbeni rezultati.

> ERDOGAN PROGLASIO POBJEDU Dobiva apsolutnu moć, evo što to znači za Tursku

Predsjednik Erdogan i premijer Yildirim već su proglasili pobjedu, a opozicija negoduje nakon odluke Vrhovnog izbornog odbora da prizna glasačke listiće koji nemaju službeni pečat biračkog mjesta, javlja AFP.

Kenan Ešref Rašidagić, docent na međunarodnim odnosima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i vanjskopolitički analitičar, ocijenio je za Al Jazeeru Balkans kako će usvajanje ustavnih promjena izazvati tektonske poremećaje u turskoj politici te dodao da će politički sistem Turske biti potpuno redefiniran.

"Doći će do koncentracije vlasti u rukama jednog čovjeka, njemu će biti lakše vladati i to je nesporno", kazao je Rašidagić i ocijenio da će tradicionalni centri moći koji postoje na svim razinama vlasti i svim strukturama  ovim referendumom postati potpuno beznačajni.

Mogući nemiri zbog tijesne pobjede

Naglasio je i da ovaj referendum nije proizveo onaj rezultat koji je predsjednik Erdogan očekivao, dodajući da ovako tijesna pobjeda ostavlja mogućnost izazivanja političke nestabilnosti u Turskoj u narednim danima.

Opozicija je već tražila ponovno brojanje većine glasova zbog sumnje u izborne rezultate.

"Ako se ta sumnja održi, ovako tanka pobjeda zapravo bi mogla biti Pirova pobjeda, jer bi mogla izazvati dodatnu političku nestabilnost", kaže vaj politički analitičar.

Ocijenio je da je Erdoganova AK partija očekivala najmanje 60 posto glasova.

Kada su u pitanju budući odnosi s Rusijom, Rašidagić smatra da će se nakon referenduma oni nastavljati kretati uzlaznom putanjom.

Varga: Treba vidjeti je li glasanje bilo regularno

Boris Varga, vanjskopolitički komentator iz Novog Sada napominje da je rezultat referenduma "tijesan" i da treba vidjeti da li je glasanje bilo regularno. On ističe da se u tranzicijskoj Turskoj radi o deficitarnoj demokraciji.

"Polupredsjednički sistem, kakav je u većini tranzicijskih država od Balkana do Vladivostoka, ima svojih mana i prednosti, ali uglavnom sprečava potpunu uzurpaciju vlasti od strane jedne političke figure ili političke grupacije. Jak predsjednički sistem prijeti time da se Tursku vrati još dva koraka unatrag, u odnosu na demokratske reforme", kaže Varga.

Ističe da ustavne promjene predstavljaju šansu i za bližu suradnju Moskve i Ankare.

Kostić: Ovaj rezultat je dobra stvar

Ivan Ejub Kostić, direktor Balkanskog centra za Bliski istok, smatra da je u ovom trenutku najvažnije da je referendum ipak uspio.

“Jer, nažalost, za vrijeme referendumske kampanje referendum je bio potpuno personaliziran. Glasovi koji su bili protiv ustavnih promjena su uspjeli efikasno zamijeniti priču o pitanjima koja su se ticala ustavnih promjena.

Kako sada stvari stoje, ističe on, 51 posto birača glasalo je "za" ustavne promjene i samo na prvu loptu to može izgledati kao nešto što je problematično, s obzirom da je to manji postotak nego što je sam Erdogan dobio na posljednjim predsjedničkim izborima.

“Međutim tu moramo uzmeti u obzir dvije stvari. Prvo, moramo uzeti u obzir da je na ovom referendumu izlaznost bila značajno veća, čak 13 posto, i drugo da je za vrijeme kampanje za referendum došlo do opće mobilizacije svih onih snaga kojima nije u interesu da Turska dalje ide putem stabilizacije i jačanja njezinih kapaciteta.

Kada to kažem, tu naravno mislim na izuzetno negativnu ulogu zapadnih zemalja i njihovih medija, koji su stvorili maltene psihotičnu atmosferu oko ovog referenduma, kao da se radi o biti ili ne biti za budućnost Turske“, objašnjava Kostić za Al Jazeeru Balkans.