AKTUALNI ministar financija Zdravko Marić prije sedam godina realizirao je povlašteni kredit Hrvatske poštanske banke (HPB) i to u vrijeme dok je bio državni tajnik u Ministarstvu financija te predsjednik Nadzornog odbora te banke.

 

 

U imovinskoj kartici ministra stoji kako je 2010. godine podigao kredit u kunama preko HPB-a u visini od 1,25 milijuna kuna, s ugovorenom kamatnom stopom od 4 posto. U HPB-u nam kažu kako je ministar Marić dobio njihov povlašteni kredit jer su ga kao predsjednika Nadzornog odbora tretirali tako da je njihov zaposlenik.

 

 

"Zdravko Marić kao predsjednik Nadzornog odbora HPB-a 2010. godine ostvario je iste uvjete kreditiranja kao i djelatnici Banke na temelju Pravilnika", kazali su nam u toj banci. Riječ je o Pravilniku o kreditiranju zaposlenika Hrvatske poštanske banke, a koji se primjenjuje i na kreditiranje članova njezina Nadzornog odbora. 

 

Vlada postavlja članove Nadzornog odbora u HPB kako bi, između ostalog, nadzirali rad te banke. Međutim, članovi vlade nisu imali na umu da će članovi Nadzornog odbora koristiti povlastice na koje imaju pravo samo zaposlenici te banke.

 

Uostalom, postavlja se pitanje kako ti članovi mogu pravilno nadzirati rad te banke ako već koriste njene povlastice. Čini se da se ministar Marić nije zamarao tim pitanjima. 

 

 

Priču o povlaštenom kreditu aktualizirao je zastupnik SDP-a Gordan Marić koji se jutros u Saboru javno zapitao odakle ministru pravo na taj povlašteni kredit. Ministra Marića pitali smo još jutros da nam objasni kako je dobio povlašteni kredit u HPB-u, ali on je uputio kratak odgovor medijima, u kojem tvrdi da je sve bilo prema tada važećem Pravilniku, kao i da je to naveo u svojoj imovinskoj kartici.

 

 

Podsjetimo kako je o neugodnom nizu potencijalnih sukoba interesa oko Marića i njegove bivše tvrtke Index detaljno izvještavao. Sporan je HBOR-ov kredit za Agrokorove tvrtke, ali i muljanje s poreznim dugom. Ministar je najprije tvrdio da se ne događa ništa neuobičajeno, da bi se uskoro priključio stampedu na račune Todorićevih tvrtki jer je odjednom porezni dug ipak isplivao.

Otkrili smo još nekoliko primjera: odgodio je primjenu zakonskih uvjeta za faktoring društva koja su većinom trgovala Agrokorovim potraživanjima, a čim je zasjeo u ministarsku fotelju, prvi potez mu je bio usmjeren na to da se u bazi Porezne uprave sakrije Todorićev koncern kao ključni generator neplaćanja u Hrvatskoj.