Foto: Index

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ kandidat je platforme "Zagreb je naš" za gradonačelnika Grada Zagreba, a riječ je o širokoj lepezi lijevih opcija u kojoj su osim "Zagreb je naš" i Nova ljevica, ORaH, Radnička Fronta i lista ZA GRAD. Tomašević nije nepoznat široj javnosti. Dugogodišnji je aktivist prepoznat u akcijama za Varšavsku ulicu i "prosvjednog" odlaska u Kulmerove dvore 2010. godine, podnositelj je kaznene prijave i sudionik prosvjeda za Kamensko, prosvjedovao je protiv Milana Bandića kao budućeg stanovnika Remetinca, bio je sudionik referendumske akcije za hrvatske autoceste i aktivirao se protiv izgradnje projekata Plomin C te golfskog terena na dubrovačkom Srđu. Sudjelovao je i u akcijama protiv bušenja Jadrana te u onoj zadnjoj, za spas parka na Savici. No sada se stvari mijenjaju.

"Gerilsko" aktivističko djelovanje prvi put proširujete i na političku frontu. 

"Da, drugačije. No sve se nekako i nastavlja. Upravo sam u ovom parku na Savici prije nekoliko tjedana objavio kandidaturu za zagrebačkog gradonačelnika. Nije to bilo slučajno jer je ovaj park postao simboličko mjesto pobjede građana nad samovoljom gradonačelnika. Upravo su građani uspjeli objasniti to da se Crkva u ovom parku ne može graditi. Bandić to nije mogao zaboraviti. Odlučio se osvetiti. Osveta se servira hladna, ali on je odlučio napraviti to dok je stvar još uvijek vruća. Samo nekoliko mjeseci kasnije, tijekom noći, ovaj park počeli su raskopavati. Nitko mještane ovog kvarta nije ništa pitao", kazao je u uvodu razgovora Tomašević i dodao kako podržava građane zagrebačkog kvarta Savica. Upravo će park na Savici, odnosno obrana parka biti pokazatelj kako se ova lista želi ponašati u politici. Žele "jednom nogom biti na vlasti, a drugom s građanima na ulici". Nije čudno da je nakon aktivizma na red došla politika.

Pogledajte Indexov intervju s Tomislavom Tomaševićem

Ali ipak je to malo drugačije. Dosad ste bili korektiv vlasti, a sada želite biti dio te vlasti. Što će biti isto, a što će biti drugačije?

Puno toga će biti drugačije. Prije svega želimo otvoriti prostor građanima da suodlučuju u onim stvarima koje ih se tiču. To uostalom i jest bit demokracije. Konkretno, problem uređenja parka na Savici primarno je stvar ljudi koji žive u tom kvartu. Na njima je da odluče o tome kako će izgledati park, a ne gradonačelnik, gradska Skupština i navodno neki nezavisni stručnjaci. Mi želimo da vijeća gradskih četvrti imaju veće ovlasti, a zato i gradimo našu politiku "odozdo", od dna. Želimo i da se građane pita i da budu uključeni u procedure prostornog planiranja te da ih se izravno pita što žele da im se gradi u kvartovima. U Zagrebu je već godinama na snazi investitorski urbanizam, u kojem politički i ekonomski moćnici odlučuju o tome što se gradi u kvartovima i još pritom naglašavaju da je to javni interes. Građane se mora pitati.

Nije baš da nemate iskustva u javnosti. Aktivist ste od 16. godine, bili ste pet godina na čelu Zelene akcije, suosnivač ste Prava na grad. Na Sveučilištu u Cambridgeu 2013.  magistrirali ste u području okoliša, društva i razvoja. Što sljedeće planirate?

Sljedeće je to da postanem gradonačelnik grada Zagreba i da projekte o kojima govorimo provedemo u djelo. Kroz aktivizam i iskustvo u Zelenoj akciji, u kojoj sam već 20 godina "na terenu", borio sam se i tražio rješenja za probleme javnog otpada, gradskog prijevoza, Medvednice, zaštite prirode u Zagrebu i mnogo toga drugoga. U Zelenoj akciji i Pravu na Grad, u kojima se ne nalaze samo aktivisti, nego i znanstvenici i stručnjaci u svojim područjima, shvatili smo da ako želimo provesti te naše projekte o kojima govorimo godinama, moramo se politički aktivirati i ući u političku borbu.

"Palež i podzemlje", tim riječima prije dvije godine dočekali ste posljednju izmjenu GUP-a koju je provela gradska vlast na čelu s Milanom Bandićem.

U Gradu Zagrebu već godinama prisutan je taj jednostavno loš koncept prostornog planiranja. Grad je tako forsirao politiku izgradnje podzemnih garaža, čime se u već uske gradske ulice dovlače novi automobili, što opet usporava i tramvajski i automobilski promet. Rezultat takve politike je, primjerice to da je prosječna brzina tramvaja u početku Bandićeva mandata bila 15 kilometara na sat, a sada je 12. Još malo pa ćemo doći na "povijesnu" brzinu od 8 kilometara, što je bila prosječna brzina tramvaja prije stotinu godina, kada su ih vukli konji. Idemo unazad umjesto da idemo naprijed. Za to je izravno odgovorna politika GUP-a i izgradnja garaža. Naša ideja je ta da garaže budu na obolu grada te da se koristi javni prijevoz.

S druge strane, "palež" je označavao spalionicu otpada. U Zagrebu je nastao kaos u gospodarenju otpadom. Takav problem mislio se riješiti izgradnjom 3 milijarde kuna skupom spalionicom koja je ujedno i štetna za građane. Tu je i problem toksičnog pepela, što sve dovodi do toga da spalionica nikako nije rješenje za odlaganje otpada. Unatoč svemu tome, Bandić i dalje gura koncept koji je, naglasimo i to, napustila Europska unija.



Zato ste snimili fotografiju zabijanja zastave "Zagreb je naš" na odlagalištu smeća.

Prije mjesec dana popeli smo se na to najveće brdo odlagališta Jakuševec, a koje je zapravo najviše zagrebačko brdo južno od Save. Zabili smo zastavu "Zagreb je naš" i tako poručili da ćemo riješiti taj problem i napokon zatvoriti odlagalište Jakuševec. Napokon treba riješiti ono što Bandić godinama obećava i ne radi. S druge strane, zabijanje zastave je i poruka da smo spremni zaprljati ruke i riješiti problem.

Zagreb odašilje lijepu sliku grada kada je riječ o Adventu u Zagrebu ili Snježnoj kraljici, ali s druge strane, Zagreb je europska prijestolnica smeća.

Naravno, Ljubljana recimo postaje zelena prijestolnica Europe, a Zagreb prijestolnica smeća. Prema istraživanju Europske komisije, Zagreb je najgori grad po odvajanju i recikliranju smeća sa svega 1 posto. Susjedna Ljubljana ima čak 60 posto. To nije stvar izbora, to je stvar političke volje. Mi na taj otpad bacamo oko 150 milijuna kuna vrijedne sirovine. Da imamo taj novac, mogli bismo napraviti žičaru o kojoj se govori već desetljeće ili sedam novih vrtića kojih nedostaje. Nemamo sustav odvajanje otpada i to će biti jedna od prvih stvari na kojoj ćemo raditi. Od odlagališta do rješavanja smrada prekrivanjem kompostane. No najbitnije je raditi na sustavu odvajanja otpada. Građani bi trebali ispred kućnog praga odvajati otpad i u skladu s tim drugačije plaćati odvoz tog otpada.

Bili ste korektiv vlasti za vrijeme vladavine HDZ-a, ali i za vrijeme Kukuriku koalicije. Otvoreno ste im zamjerali neoliberalnu politiku rasprodaje javnih dobara. Nekako je bilo očekivano da se ljevica ujedini, ali koliko je to zapravo bilo teško?

Nije bio problem. Naime, očito je to da je SDP toliko u rasulu da u Zagrebu ni nemaju kandidatkinju ili kandidata. Isto tako, za vrijeme Zorana Milanovića, SDP je imao jasan neoliberalni smjer, što se dobro vidjelo u pokušaju privatizacije autocesta. Za Davora Bernardića ne možemo reći da ima neoliberalni smjer, nego to da smjera uopće i nema. SDP ne može i ne zna odgovoriti izazovima suvremene ljevice jer nema intelektualnu ljevicu. Bilo je važno to da okupimo antifašističku, liberalnu, aktivističku i radikalnu ljevicu te zajedno izađemo na izbore. Da ponudimo ljudima politiku koja počivati na društvenoj jednakosti, rodnoj ravnopravnosti i ekološkoj održivosti.

Po čemu se razlikujete od ostalih kandidata za čelo Zagreba?

Prije svega, drugačije sam zamišljao politiku nego oni. Politiku vidim odozdo. Želim da se obični građani uključe u politiku jer je ona i ovo što mi radimo. Ovaj park na Savici također je politika. Kako će park izgledati i to je politika, kao i to kako se trošiti naš novac i koliko će biti vrtića u gradu. Sve je to politika. Želimo promijeniti i teme razgovora u hrvatskom društvu jer se previše bavimo svjetonazorskim temama i vraćanjem u prošlost. Želimo razgovarati o ekonomskim temama i o stvarima koje direktno utječu na kvalitetu života građana. Od javnog gradskog prijevoza i unaprjeđenja prometa do toga kako izgraditi nove vrtiće i odgovoriti na pitanje koliko će biti škola u Zagrebu. Primjerice, postavimo pitanje o tome kako Novi Zagreb koji ima više stanovnika nego Osijek, nema nijednu bolnicu. To su stvari o kojima želimo razgovarati i one predstavljaju novi smjer politike.

Što točno znači da ćete se više angažirati na malim kvartovskim projektima umjesto na velikim gradskim projektima?

Primjerice, želimo da voda bude jeftinija. Znamo da plaćamo triput veću cijenu nego što je bila prije 15 godina. I sve to zahvaljujući ugovorima koji omogućavaju profit privatnim tvrtkama. Revidirat ćemo taj ugovor. Ulagat ćemo u infrastrukturne projekte popravljanja i obnavljanja vodovodne mreže, u kojoj iscuri oko 50 posto vode. Ubrzat ćemo javni prijevoz i proširiti tramvajske pruge i uvesti nove. Ne želimo trošiti novac na jednokratne "spektakle" kao što je Snježna kraljica ili Arena Zagreb. Sve su to krivi prioriteti. Umjesto fontana, mogli smo izgraditi dva vrtića. Čak 6 tisuća ljudi u našem glavnom gradu nema riješenu vodoopskrbu. To su pravi prioriteti.

Ako postanete gradonačelnik koja će vam biti prva odluka?

Najprije ćemo vidjeti taj ugovor o pročišćavanju otpadnih voda. Znate i sami da je riječ o tajnom ugovoru s dosta aneksa. Krenut ćemo u reviziju tog ugovora kako bismo smanjili cijenu vode za kućanstva. Odmah bih započeo projekt zelene javne nabave. To znači da institucije Grada Zagreba poput domova zdravlja, škola i vrtića nabavljaju isključivo proizvode koji su lokalno proizvedeni. Primjerice, zdravu hranu. Tako ulažemo u lokalni razvoj, smanjujemo zagađenje okoliša i osiguravamo kvalitetnu hranu za gradske tvrtke, ustanove i vrtiće. A ne da nam dolazi hrana sumnjiva porijekla.

I na kraju, zašto ste nazvali političku platformu "Zagreb je naš"?

To znači da Zagreb pripada svim stanovnicima ovog grada, a ne političkim i ekonomskim moćnicima. To je ujedno i nastavak akcija poput one za hrvatske autoceste i "Srđ je naš", u kojima doista pokušavamo da se zajedničkim dobrima i zajedničkim resursima raspolaže na korist čitave zajednice, a ne uskog broja ljudi.