Foto: NASA

Arktik i Antarktika su dva različita svijeta

Modeli pokazuju da postoje velike razlike između zagrijavanja na području Arktika koji se otapa alarmantnom brzinom i Antarktike koja djeluje mnogo inertnije. Bitna razlika sastoji se u tome što na Arktiku postoji samo led u moru, dok je na Antarktici led i na kopnu i u moru.

„Dinamika zagrijavanja u području Arktika i Antarktike vrlo je različita. U području Arktika postoji tzv. povratna sprega. Led u moru reflektira sunčevo zračenje. Zbog toga jako malo topline ulazi u more. No kada se dio tog leda otopi, površina koja reflektira smanjuje se pa više topline ulazi u more. Voda se zbog toga još više zagrijava što opet rezultira daljnjim smanjivanjem ledene površine i tako u krug.

Na Antarktici je drugačije. Tamo se zbog povišene temperature na kopnu otapa led koji potom dospijeva u more. Kada stigne u more, snižava salinitet mora i stabilizira vodeni stupac tako da se mogu stvoriti uvjeti za stvaranje novog leda u moru. Time se može stvoriti veća površina koja reflektira sunčevo zračenje i tako dalje. Dakle, uz isto globalno zagrijavanje na Arktiku možete imati smanjivanje količina leda u moru, a na Antarktici povećanje. Sustav nije tako jednostavan kao što bi to ljudi voljeli misliti. Za razumijevanje ovih složenih procesa treba imati složene matematičke modele. Sve procese i uvjete treba uzeti u obzir“, pojašnjava Orlić.

Podizanje razina za 60-ak metara

Kao jedna od ozbiljnijih posljedica globalnog zatopljenja često se ističe podizanje razine mora. Kada bi se sav led na svijetu otopio, razina bi se podigla za više desetaka metara tako da bi brojni otoci, priobalna područja pa i cijele zemlje završili pod morem. No tom procesu ne pridonosi svako otapanje leda jednako.

„Kada se led koji je već bio u moru odlomi, on više ne podiže razinu mora. Razinu podiže onaj led koji je trenutno na kopnu, kada s kopna stigne u more. Stoga arktički led neće utjecati na podizanje razine mora. Antarktički će utjecati, ali samo onaj koji se sada nalazi na kopnu. Kada bi se on sav otopio, razina mora podigla bi se za 57 metara. Toliki je njegov volumen. No projekcije pokazuju vrlo velike reakcije Arktika na klimatske promjene, a vrlo umjerene Antarktike. Procjena je da led na kopnu Antarktike u narednih stotinjak godina neće imati gotovo nikakav utjecaj na razinu mora. Glavni doprinosi dolazit će od leda s Grenlanda, od kopnenih ledenjaka kojih ima na stotine tisuća te od povećanje zapremine mora zbog zagrijavanja. Dakle, Antarktika, mada ima golem potencijal, u sljedećih stotinjak godina po svoj prilici neće uzrokovati veće probleme. Naravno, klimatski sustav je jako trom pa će, ako gledamo dugoročno, na skalama od nekoliko stotina ili čak tisuća godina, Antarktika dati veliki doprinos“, objašnjava Orlić.

Budućnost nosi ubrzavanje zagrijavanja

Jedna novija studija pokazala je da južna hemisfera sporije reagira na globalno zagrijavanje zbog toga što je pokrivena velikim površinama hladnije vode. No, s vremenom ona bi mogla uhvatiti priključak pa bi se cijeli proces zagrijavanja mogao ubrzati.

„Uvijek je enigma što se događa s dubljim dijelovima oceana. U zadnjih 10 do 15 godina znalo se govoriti o tzv. zastoju u zagrijavanju. No to ne znači da je temperatura stvarno prestala rasti, već samo da je neko vrijeme rasla sporije nego što je rasla krajem 20. stoljeća. Postoje prilično jasne indicije da se toplina koja ulazi u more često zadržava u gornjim slojevima oceana, u prvih 500 do 700 metara. Ona se ponekad može nastaviti prenositi u dublje slojeve oceana i rasporediti se na dubinu koja je u prosjeku oko 4 km. Zbog toga se zagrijavanje usporava. Međutim, kad se taj prijenos uravnoteži, s vremenom se proces zagrijavanja može ubrzati“, zaključuje naš oceanograf.