Foto: Index

DOK su još svi pričali o odgođenom porezu na nekretnine, Marić je predložio porez na stare automobile. Da se više ne priča o Mariću, pobrinuo se Kujundžić koji je predložio porez na mobitele.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, kratko podsjetimo, u intervjuu za Novi list otkrio je kako namjerava namaknuti dodatne tri milijarde kuna za zdravstvo, cilj mu je podići porez kad su u pitanju cigarete, alkohol, kocka i - mobiteli.

"Četiri su ključna mjesta gdje bi se moglo doći do tri milijarde kuna, a da pritom ne ugrozimo standard građana. Štoviše, većina njih radi štetu za zdravlje. Govorim o cigaretama, o alkoholu, žestokom piću s koncentracijom alkohola oko 40 posto, govorim o kocki i o mobitelima. Stručnjaci su to detaljno razradili, kad se pomnoži potrošnja i broj dodatno naplaćenih kuna, došlo bi se do tri milijarde", kazao je Kujundžić.

I dok će dio javnosti donekle shvatiti porez na kocku, alkohol i duhan (bez obzira na to što je vlada godinama subvencionirala uzgoj duhana), porez na mobitel je odmah dočekan na nož.

Tim povodom obratili smo se Ministarstvu zdravstva da ih pitamo o čemu se točno radi. Istine radi, u nastavku navodimo cijelo naše pitanje.

"Javljamo Vam se s upitom za potrebe objave članka na portalu za vijesti Index.hr.

1. Naime, molimo Vas da nam objasnite na što je ministar Milan Kujundžić mislio prilikom najave podizanja poreza na mobitele?

2. Možete li nam dati malo više informacija i detalja o navedenom potezu? Koliko navedeni porez na telefoniranje iznosi sada, a koliko bi trebao iznositi nakon povećanja?

3. Koji bi bio njegov opseg, na što bi se odnosio, kada se očekuje njegovo stupanje na snagu?

4. Koliko se novih sredstava očekuje od navedenog podizanja poreza na telefoniranje?

5. Ako postoje dodatne informacije od javnog interesa na navedenu temu, slobodno ih navedite uz odgovore", prilično konkretno smo zbog velikog interesa javnosti Ministarstvu postavili pet pitanja.

Odgovor pun patetike

Odgovor koji smo dobili pun je patetike, ali ne i odgovora na pitanja.

"Zahvaljujemo se na Vašem upitu i interesu, s uvjerenjem da ćete i vi kao pozitivan hrvatski medij podržati traženje rješenja za spas bolesnih ljudi u Hrvatskoj", stoji na početku odgovora.

"Iako se aktivno provode mjere štednje u cilju smanjenja troškova, odnosno rashoda u sustavu zdravstva, one nisu dovoljne da bi se u budućnosti mogla osigurati puna dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi svim građanima Hrvatske.

Stoga se razmatraju i razni mogući modeli povećanja prihodovne strane. Ovdje samo otvaramo dijalog i nudimo moguća rješenja koja bi najmanje pogodila standard hrvatskih građana, te smo otvoreni za sve prijedloge u cilju definiranja  kvalitetnog modela", stoji u odgovoru koji smo dobili.

Dakle, umjesto jasnih odgovora na postavljena pitanja (a ministar je rekao da na svemu rade stručnjaci pa valjda i znaju neke detalje novih poreza), iz Ministarstva se patetično vade na spas bolesnih ljudi. Kao da u Hrvatskoj postoji itko normalan tko ne bi pomogao bolesnim ljudima.

I onda još iz Ministarstva traže prijedloge.

U proračunu za 2017. pronašli smo stavke za koje većina građana i ne zna da postoje. Da Hrvatska financira BiH poznata je stvar, no ono što mnogi ne znaju je to da je Hrvatska ove godine udvostručila novčanu pomoć za zdravstvo u BiH.

Dok su neke hrvatske bolnice u poluraspadnutom stanju, Hrvatska prema proračunu za 2017. za poticaje za zdravstvo u BiH izdvaja milijun kuna. Godinu prije izdvajali smo 487.000 kuna. To naravno nije jedini izdatak za BiH, za koju Hrvatska izdvaja i puno više kroz druge stvari, a jedina od njih je i kroz Ured za Hrvate izvan Hrvatske, odakle sredstva najviše odlaze u BiH.

Osim toga, u proračunu Ministarstva zdravstva je i stavka pod nazivom "duhovna pomoć bolnicama". Duhovnu pomoć tako plaćamo 770.000 kuna.

Ove godine za obnovu voznog parka Ministarstvo zdravstva je predvidjelo 775.000 kuna.
Jedna od agencija za koju također mnogi i ne znaju da postoji, a riječ je o Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, ove godine će se izvoditi 4.511.543 kuna.

No bolesne prema ministru treba spašavati klasičnim putem - udarcem na džep građana.

Cvetojević: Treba prestati jeftine lijekove izdavati na recept

Pa kad već Ministarstvo traži prijedloge za prikupiti manjak novca, pitali smo Sašu Cvetojevića, bivšeg člana HZZO-a, da nam kaže na kojim bi to stvarima Ministarstvo moglo doći do novca. A da nisu novi porezi koje ministar predlaže.

"Kao prvo, racionalizacija broja bolnica. Postoje bolnice koje su jednostavno tu zbog politike, a koje nemaju logično opravdanje u zdravstvenim standardima Europe i svijeta. Preblizu su, dupliraju kapacitete ili pak imaju nedostatne kapacitete. Općenito su bolnice najveći potrošač u sustavu, a i one su najslabiji informatički povezane, teško je kontrolirati njihovu potrošnju", kaže Cvetojević za Index.

"Drugo, prestanak izdavanja izuzetno jeftinih lijekova na recept preko HZZO-a. Postoje lijekovi čija je nabavna cijena desetak kuna mjesečno, a i dalje idu na teret HZZO-a. Administriranje vezano za te lijekove je daleko skuplje nego što ti lijekovi vrijede. Ti lijekovi trebaju biti osigurani samo onima koji ih ne mogu priuštiti", kaže Cvetojević.

"I treće, bolnice i dalje veliku većinu, 90 posto prihoda ostvaruju isključivo s HZZO-om i ne postoji nikakav ozbiljan poticaj da one povećaju ostale izvore prihoda. Pritom nikako ne mislim na naplatu zdravstvenih usluga pacijentima, ali u većini bolnica ne možete dobiti apartman ili neku uslugu više kategorije čak ni kad ste spremni platiti", dodaje.

"I, završno, potrebna je generalna organizacija sustava tako da se manje financira neučinkovitost sustava, a da se novac troši za nabavu zdravstvenih usluga. Primjerice, danas plaćamo zgradu, uređaj, plaću i troškove, pa nakon svega toga i saniramo gubitke bolnica a u budućnosti bismo trebali češće plaćati samu uslugu i to kod onih pružatelja koji tom cijenom, a radi racionalnog poslovanja, mogu pokriti troškove. Takvih ima, a mnogima se ne dozvoljava ulazak u sustav obveznog osiguranja", zaključuje Cvetojević.

A da smanje javnu upravu?

Kroničan nedostatak novca u zdravstvu koje ministar misli riješiti novim porezom samo je rezultat očajnog načina vođenje države proteklih četvrt stoljeća. Tako se nijedna vlast nikada nije uhvatila u koštac s enormno velikom, skupom i nepotrebnom javnom upravom. Svaka inicijativa da se smanji broj općina, gradova i županija završila je potpunim neuspjehom, bez imalo političke volje da se uštedi. Dapače, nova vlast, kao i prethodne, nastavlja gomilati ljude koji su ovisni o proračunu.

Tako je Plenković značajno povećao broj državnih dužnosnika samo jednim zakonom, a samo odluka o povećanju povlaštenih mirovina braniteljima, zastupnicima i drugim povlaštenim skupinama porezni obveznici će platiti 430 milijuna kuna.

Popis nepotrebnih, parazitskih troškova je nemoguće napraviti, no hrvatska vlada se time ne želi baviti i neće se uhvatiti u koštac. Naprosto je lakše još dublje zaroniti u džep građana.