Foto, Video: Index

MINISTAR financija Zdravko Marić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima nije želio kazati je li sredinom ožujka bio na sastanku s Ivicom Todorićem i o čemu su razgovarali, nego je rekao da je najviše fokusiran na potencijalne rizike koji bi mogli imati posljedica na makroekonomske projekcije i gospodarsku izvedbu.

Na novinarsko pitanje o čemu je 16. ožujka razgovarao s Ivicom Todorićem, o čemu Todorić piše u jednom od postova na svojoj internetskoj stranici, i zbog čega je na taj sastanak išao kao Vladin izaslanik, a nakon toga se izuzeo iz svih aktivnosti vezanih uz temu Agrokora, Marić je odgovorio kako je na temu Agrokora proteklih mjeseci jako puno govorio te kako dobar dio toga što je govorio i što je imao za reći nema potrebe ponavljati.

"Ono što je meni posebno važno kao ministru financija sigurno je stanje kompanije, kako operativne kompanije posluju i njihova perspektiva" kazao je.

Ponovio je da je predstavljajući smjernice ekonomske i fiskalne politike vrlo jasno komunicirao aktualne projekcije o rastu gospodarstva, pojedinih njegovih sastavnica, komponenti i ukazao na sve potencijalne rizike koji bi mogli imati određenih efekata i posljedica ne samo na projekcije nego i na makroekonomska odnosno gospodarska ostvarenja.

To je ono na što je, kako je rekao, najviše fokusiran. Podsjetio je kako je i tada rekao da svi nadležni trebaju činiti sve što je moguće "da se ti potencijalni rizici, koji mogu imati negativne reperkusije na investicijsku aktivnost, na izvoz, a poglavito na zaposlenost, čim više minimiziraju, odnosno da sve bude s puno pozitivnijim ishodom".

"To je ono što jedino mogu komentirati, a sve van toga već sam rekao", kazao je Marić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima na kojoj je detaljnije pojasnio prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Cilj je novog zakona pojednostaviti sustav, ali i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave, a ministar financija Zdravko Marić ukupni je neto efekt predloženog zakona procijenio na 1,4 milijarde kuna.

Provedbom ovog zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne samouprave, istaknuo je. Od toga će za gradove, naveo je, ukupna korist biti nešto manja od 700 milijuna kuna, za županije gotovo 300 milijuna kuna, a općine oko 350 milijuna kuna.

Novi zakon o financiranju jedinica lokalne samoprave kreće od Nove godine

Podsjetimo, vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Cilj je novog zakona pojednostaviti sustav, ali i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave, a ministar financija Zdravko Marić ukupni je neto efekt predloženog zakona procijenio na 1,4 milijarde kuna. 

Provedbom ovog zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne samouprave, istaknuo je.

Tako bi i prihod od kamata na štednju, koji je prema važećim zakonskim odredbama ostao na razini državnog proračuna, sada dao lokalnim jedinicama. Prihod od kamata na štednju lani je iznosio 368,8 milijuna kuna, a predloženim bi se zakonom i taj prihod u cijelosti prepustio lokalnim jedinicama.

Sama raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena u odnosu na postojeću, s obzirom da se predlaže jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prijedlog je da u prihodu od poreza na dohodak udio općina, odnosno gradova, bude 60 posto, županija 17 posto, udio za decentralizirane funkcije 6 posto, a udio za fiskalno izravnanje 17 posto. 

Zakonom se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija, poručio je ministar financija.

Također, namjera je definirati sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, dok će se u okviru drugih zakonskih propisa poticati regionalni razvoj i demografska obnova.

Marić je napomeno kako je Zakon, otkako je donesen 1993. godine, doživio 13 izmjena i promjena.

Kao osnovne nedostatke važećeg zakonskog okvira naveo je, kako je od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave samo njih 207 pod ustavom osnovne raspodjele, dok se na preostalih 349 primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 imaju status potpomognutog područja, 35 status brdsko-planinskog, a 50 ih je na otocima. Niti jedna od tih 349 jedinica lokalne samouprave, kako je rekao, ne izdvaja u fond izravnanja za decentralizirane funkcije.

Kada se gledaju županije, županijama s područja 299 lokalnih jedinica pripada samo 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od 20 županija samo Istarska i Primorsko-goranska nema na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju sa statusom brdsko-planinskog, na koje se primjenjuju posebna raspodjela poreza na dohodak.

To znači, rekao je Marić, da osim Grada Zagreba, niti jedna županija ne ostvaruje puni iznos od postojećih 16,5 posto u raspodjeli poreza na dohodak.

U važećem su zakonu kriteriji za decentralizirane funkcije komplicirani i kompleksni, a Marić kaže kako se novim zakonom otklanjaju ti ključni nedostaci te kako će sustav raspodjele prihoda poreza na dohodak i sustav fiskalnog izravnanja biti jedinstven za svih 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.