SVE VIŠE ljudi godišnje obolijeva od bolesti srca i raka. Svakodnevna prehrana nije jedini dio jednadžbe, ali svakako igra ulogu u dugovječnosti.

Postoje dijelovi svijeta u kojima ljudi obolijevaju u mnogo manjim stopama. Takozvane plave zone imaju najveću koncentraciju stogodišnjaka i zbog toga su neprestano predmet istraživanja.

Istraživači su istraživali svakodnevne navike stanovnika ovih regija kako bi došli do odgovora što stanovnici zapadnih zemalja mogu promijeniti kako bi produžili svoj životni vijek i povećali kvalitetu života. Jedna od tajni je jedenje biljne prehrane. 

U plavim zonama ljudi se uglavnom hrane cjelovitim žitaricama, mahunarkama, povrćem i voćem, a samo povremeno mesom i ribom. Prehrana stogodišnjaka 95 posto vremena sastoji se od biljaka ili biljnih proizvoda, a meso je na meniju u posebnim prilikama. Uz to, American Journal of Lifestyle Medicine piše da su porcije mesa i tada puno manje od onoga što se obično poslužuje. 

Glavni izvori proteina za najdugovječnije ljude na svijetu su mahunarke, žitarice, povrće i proizvodi od soje. Na primjer, na poluotoku Nicoyi u Kostariki to je porcija crnog graha, na Ikariji u Grčkoj to su slanutak i grašak, a na Okinawi u Japanu tofu i slatki krumpir.

Istraživači plavih zona također naglašavaju važnost odabira pravog ulja i masti za kuhanje. Maslinovo ulje i druga ulja na biljnoj bazi popularna su među stanovnicima najdugovječnijih zona, zbog čega istraživači predlažu izbjegavanje životinjskih masti kada je to moguće.