SIMPTOMI anksioznosti kao što je nagomilani stres, ubrzani puls i gubljenje daha utječu na zdravlje srca. Postoje metode kojima se regulira pravilan rad najvažnijeg organa u ljudskom tijelu i smanjuje štetan utjecaj anksioznosti.

Uznemirenost je uobičajena pojava u svakodnevnom životu, a procjene govore da oko 19,1 posto ukupne populacije SAD-a ima simptome anksioznosti.

Ubrzan rad povezan s bolestima srca

Anksioznost je jedan od faktora koji uzrokuju tahikardiju - ubrzan rad srca. Ako stanje potraje u dužem razdoblju, povećava se rizik od srčanih bolesti, piše Insider.

Istraživanje iz 2010. godine pokazuje da ljudi koji se suočavaju s anksioznošću imaju 26 posto veći rizik od bolesti koronarne arterije, najčešćeg oboljenja srca.

Current Psychiatry Reports iz 2016. godine objašnjava da su anksiozni poremećaji u izravnoj vezi s prekidom rada srca i kardiovaskularnim oboljenjima.

Kako sniziti broj otkucaja srca?

Američka organizacija za anksioznost i depresiju kaže da se bol u grudima i poremećaj srčanog ritma javlja kao posljedica povećanja broja otkucaja. Napad panike može se pretvoriti u srčani udar.

Psihijatar Brian Isaacson kaže da prvi korak podrazumijeva liječenje anksioznosti. Tretman se provodi kognitivnom bihevioralnom terapijom, antidepresivima ili kombinacijom ove dvije metode liječenja.

Pored kognitivne bihevioralne terapije postoje i druge metode u reguliranju otkucaja i nepravilnog rada srca. Intervencije snižavaju puls, ali i pomažu osobi da upravlja anksioznošću. S vremenom ova vještina smanjuje rizik od opasnih oboljenja.

Fizička aktivnost

Vježbanje je korisna metoda u smanjenju stresa i anksioznosti. Analiza časopisa Depression and Anxiety iz 2019. godine otkriva da su ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću manje uznemireni u usporedbi s drugim osobama.

Isaacson kaže da fizička aktivnost smanjuje anksioznost. Redovito vježbanje snižava puls u trenucima mirovanja, što ga čini jednim od najvažnijih faktora za očuvanje srca.

Duboko disanje

Metode opuštanja kao što su duboko disanje i progresivno opuštanje mišića, smanjuju anksioznost, a samim tim i reguliraju broj otkucaja srca.

"Duboko disanje pomaže u stimulaciji vagus nerva. Aktivnosti ovog dijela živčanog sustava smanjuju količinu supstanci u tijelu koje uzrokuju emotivni naboj. Smanjuje se broj otkucaja srca i razina krvnog tlaka, a povećava količina neurotransmitera odgovornih za smanjenje anksioznosti.

Vježbe dubokog disanja zahtijevaju mirno okruženje i izvode se na sljedeći način:

- sjednite ili legnite i zatvorite oči

- Polako dišite kroz nos. Ako radite vježbu prvi put, držite šake na plućima. Osjetit ćete kako se pune zrakom dok udišete.

- polako izdahnite zrak na usta

- vježbu ponavljati do potpunog opuštanja.

Misaona meditacija

Studija koju je vodio student Tehnološkog sveučilišta Michigan pokazuje da su sudionici tijekom jednosatne seanse imali niži broj otkucaja srca i smanjenje pulsnog opterećenja aorte.

U istraživanju je sudjelovalo samo 14 osoba pa bi studija s većim brojem ispitanika pomogla u otkrivanju značajnijih zaključaka. Ipak, sve veći broj studija pokazuje da je meditacija korisna za smanjenje anksioznosti i poboljšanje rada srca.