“OTKRILA sam fascinantan i beskrajan svijet u vinima i taj svijet me ne prestaje oduševljavati. Vino shvaćam kao tradicionalno piće koje znači puno ljudima koji ga piju. Svaka država ima vino s kojim se identificira. Na kraju ipak o svemu odlučuje priroda i njezina je zadnja kad govorimo o kvaliteti vina“, kaže Clara Antúnez Ferrer, čija je tvrtka La Gastronòmica već desetljeće i pol posvećena razvoju enogastro doživljaja u njenoj Kataloniji.

Nutricionistica, sommelierka i predavačica došla je u Zadar kako bi predstavila svoje jedinstvene poslovne podvige i regiju iz koje dolazi. U razgovoru s njom rijetko smo čuli riječ Španjolska, ali zato riječ Katalonija nije silazila s njenih usana. Primijetili smo i da je njena biografija na LinkedInu napisana na katalonskom jeziku. 

“Htjela bih da se popravi zdravlje ljudi, ali ne brojanjem proteina, kalorija, šećera… Neki ljudi kažu da ne vole jesti ribu, neki kažu da ne vole povrće… Ali to nema smisla, losos i srdele malo toga imaju zajedničkog, a i jedno i drugo su ribe.”

Kako stvarati održivu enogastronomsku destinaciju

Antúnez Ferrer radi u ugostiteljskim školama, u časopisima i na radiju. Njen suprug je kuhar, ali dolazi iz jedne sasvim drukčije priče. Radio je kao fizioterapeut više od 20 godina, imao je svoju kliniku, ali prevladala je ljubav prema hrani. Skupa su pokrenuli firmu La Gastronomica, koja ima veliku ponudu usluga vezanih uz hranu i turizam.

U Zadar je došla na poziv TZ Zadarske županije i govorila na konferenciji Kako stvarati održivu enogastronomsku destinaciju u okviru 3. Dana vina i gastronomije Zadarske županije.

“Ona je spoj različitih želja koje imamo. Volimo s ljudima dijeliti naše naslijeđe, tradiciju i znanje. Učimo jako puno, pokušavamo klijentima omogućiti da dobiju doživljaj i iskuse nešto što dotad nisu imali priliku. Idemo u dubinu do zadnjeg detalja u smislu da upoznajemo klijente i uklapamo njihovu osobnost i želje u ono što ćemo im konačno ponuditi“. 

Turističke zajednice Katalonije i Costa Brave su ih odabrale za svoje ambasadore jer planiraju aktivnosti koje su jedinstvene i nude sadržaj koji je dosad bio malo poznat.

Glazba i vino

Primjerice, spajaju vino i glazbu. I hranu, dakako, ali jede se prije ili poslije iskustva s vinom i glazbom. 

"Bila sam na tom jednom kušanju koje je bilo kao znanstveni eksperiment. Ljudima se serviraju dva vina u dvije čaše. Krene glazba i kušanje prvog vina. Ljudi zapisuju svoj doživljaj vina, okuse i slično. Onda ide drugačija glazba i uz nju smo pili drugo vino i opet upisivali dojmove. Ljudi su vino uz prvu glazbu opisali kao mekano, voćno, mlado, a uz drugu kao ozbiljno, s više tanina i zrelo. Ono što su nam tek na kraju rekli je bilo to da smo pili isto vino u dvije čaše. Nevjerojatno je to koliko glazba utječe na cijeli naš doživljaj, isto kao i puno toga iz svijeta koji nas okružuje. A među nama je bilo i sommeliera i gastronovinara i vinara. To je najluđe od svega", kaže.

Postoji cijela znanost iza uparivanja glazbe i vina, a Clara je proučila sve u detalje. Trebali su proći mjeseci dok ne krenu s eventima.

"Recimo, jednom slušate neku božićnu pjesmu, poput ove koja svira na radiju dok razgovaramo, a drugi put, recimo, Coldplay ili Roxette ili bilo što drugo. Dojam će biti drugačiji, to je sigurno. Mozak nam drugačije povezuje okuse i njihov utisak na nas je drukčiji pod različitom glazbom", objašnjava.

Prva violinistica s kojom su radili bila je kćer poznatog katalonskog vinara i ona im je pomogla u počecima uparivanja glazbe s vinom. Nakon violine prešli su na violončelo, koje je puno glasnije i lomi okuse vina dok svira. 

Kad imaju pop rock glazbu, onda je najviše 100 ljudi, a kad je violina, violončelo i vino, kao koncept 3V koji su osmislili, onda je najviše 20 ljudi. Traže posebne lokacije, stare crkve, kazalište, uglavnom inspirativnu, ali nenametljivu arhitekturu. 

"Vino je jedna od stvari s najčvršćim korijenima u našoj mediteranskoj tradiciji i ono je više od pića. Vino je u najvećem postotku voda, ima antioksidanse i, da, ima i alkohol. Ali ako ga konzumirate s mjerom, ono je savršeno. Ne pričamo dovoljno o duši proizvoda. Imate nešto što je netko ulovio ili ubrao ili uzgojio, onda je to nešto puno više od kalorija, ugljikohidrata ili masti. S druge strane imamo nešto što je umjetno uzgojeno, puno kemikalija, uvezeno s drugog kraja svijeta i pretvoreno u fast-food, onda znamo da imamo prazan proizvod koji nam ne čini ništa dobro. Zato proizvodi trebaju imati ime i prezime. I zato sami odlučujemo što ćemo jesti. Normalno je da su takvi proizvodi skuplji, ali svi znaju koji su im prioriteti. Jednom mi je prišao čovjek i tvrdio da je nešto skupo, a na njemu su bile hlače od 300 eura i mobitel od 2000 eura. Recimo, meni je to skupo", priča.

"Hrana je utjeha i lijek"

Sve je češća pojava u kojoj poznati i slavni na društvenim mrežama objavljuju koliko dugo su trijezni, odnosno koliko dugo uopće ne piju alkohol. Uključujući, dakako, i vino.

"Mi se s tim ne možemo boriti, iako svesti vino samo na alkohol nije fer i zapravo je potpuno besmisleno. Jedino što možemo je pronaći poznate ljude iz naše regije ili države i pogurati kontraargumente", tvrdi ona.

Posljednjih godina jako su popularne dijete bez glutena ili isključivo s proteinima. 

"To je potpuno suludo. Kad pričamo o emocijama, o zdravlju cijelog organizma iznutra i izvana, hrana je utjeha i lijek. Kad bilo koga pitate koje mu je najdraže jelo, reći će vam nešto što su kuhali njegovi roditelji ili baka i djed, jer to je dom, a dom je puno više od hrane i vina. I kad jedeš nešto bez glutena, ili masti, ili bjelančevina, odvajaš se od doma i govoreći simbolički, postaješ bolestan, jer gubiš temelje. Možeš imati određeni način prehrane neko vrijeme, ali ne do kraja svojeg života. Sve je u balansu, a mi na Mediteranu smo toliki sretnici da je sve dobro i zdravo pred nama, nadohvat ruke", zaključuje.