Index.hr

10:11 • 20.10.2014. • POSTAVI INDEX ZA HOMEPAGETRAŽI
Xmag
Obavijest:
1. studenoga ovaj forum se arhivira i gasi. Pozivamo posjetitelje da se presele na novi forum (http://www.index.hr/indexforum/).
Kritike i sugestije šaljite na email forum(at)index.hr
Forum
Odaberi skin: DefaultDefaultgrassRoseButterOcean 
IndexKlubBroj članova:  
Online članova:  

sivi vuk (Tema)


 topic locked
Stranica: 1 Aktivne teme | Pretraživanje
Index.hr Forum -> Život -> Kućni ljubimci

Autor Sadržaj
Korisnik je offlinechien
Diskutant #335594


Broj postova: 1276
27.11.2008. 16:11 | Naslov: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Veličina i težina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i različita područja.

* Najveći vukovi (žive u šumskim područjima Letonije, bjelorusije, Aljaske i Kanade) dosežu dužinu tijela (od vrha njuške do početka repa) do 160 cm, a rep je dugačak još do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu doseći težinu do 80 kg.

* Najmanji vukovi žive na Prednjem Orijentu i na Arapskom poluotoku. Dužina tijela im je oko 80 cm, težina 20 kg a rep je dug oko 29 cm.

Ženke su oko 2 do 12% manje od mužjaka i 20 do 25% lakše od njih.

Rasprostranjenost [uredi]
Arapski vuk

Do početka razvitka poljoprivrede i stočarstva vuk je bio najrasprostranjenija zvijer na zemlji. Bio je rasprostranjen u cijeloj Europi i Aziji sve do sjeverne Afrike kao u sjevernoj Americi. U velikim dijelovima tog nekada divovskog područja rasprostranjenosti, a naročito u zapadnoj Europi i sjevernoj Americi, ljudi su ga gotovo iskorijenili. U istočnoj Europi, na Balkanu, u Kanadi, Sibiru, Mongoliji i u manjoj mjeri u Iranu još postoje veće međusobno povezane populacije vukova. Inače, može ga se sresti još samo u malim, međusobno izoliranim zajednicama koje obuhvaćaju i manje od 100 životinja.

Životni prostor [uredi]

Vukovi žive u velikom broju najrazličitijih okoliša. Zahvaljujući svojoj velikoj prilagodljivosti, uspijevaju živjeti u ledenim područjima Arktika, kao i u pustinjama sjeverne Amerike i centralne Azije. Većina vukova nastanjuju travnata područja i šume. Danas je poznat prije svega kao šumska životinja, ali to je posljedica činjenice, da ga je čovjek vrlo davno istisnuo s otvorenih područja. Svi čopori imaju teritorije čija veličina često ovisi o količini plijena ili terenu. Veličina teritorija može biti između dvadesetak do par tisuća kilometara i često varira zbog migracije plijena. Čopor će često obilaziti svoj teritorij i ponovno ga obilježavati, ponajviše alfa par. Teritorij obično obilježavaju urinom i izmetom premda to često čine i uz pomoć žlijezdi na šapama te lizanjem ili trljanjem tijela o obližnja drveća i kamenje. Time daju drugim vukovima na znanje da određeno područje pripada njima (to također mogu i činiti zavijanjem). Vukovi su jako zaštitnički nastrojeni što se teritorija tiče ali sukobi čopora nisu česti jer se obično međusobno izbjegavaju. Ipak, ako nepoznati vuk upadne na njihov teritorij čopor će ga odmah otjerati ili ubiti.

Način života [uredi]

Ponašanje i socijalna organizacija [uredi]

Na vrhu svakog čopora je par alfi, mužjak i ženka. Odmah ispod njih po zapovijednom lancu je beta, a najniži vuk je omega.

Sporazumijevanje [uredi]

Vukovi se sporazumijevaju govorom tijela, mirisom i ponekad zvukovima, a najčešće koriste rep i uši.

Kad vuk želi pokazati svoju nadmoć ukočit će sebe i rep. Uši će mu biti uspravne i usmjerene prema naprijed, krzno će se malo nakosriješiti, a rep podići. Zuriti će u poniznog vuka, a može i pokušati stati preko njega tako da ponizni vuk leži na zemlji dok je dominantni nad njim. Ljutom vuku će nakostriješiti krzno na vratu i leđima, počet će režati, uši će mu biti uspravne, a usne će mu se podići pokazujući očnjake. Može se i pognuti tako da bude u položaju za skok i napad. Uplašeni vuk će se pokušati učiniti što manjim i tako izgledati kao manja prijetnja. Skupit će se, uši će priljubiti uz vrat i podviti rep te početi cviliti. Veseli će vuk mahati repom kao pas i isplaziti jezik. Zaigrani vuk će podići rep preko leđa i mahati njime te se nakloniti, prednjim dijelom pri zemlji. Ovako se često ponašaju i psi pri igri. Pokoran vuk će se ponašati kao i uplašeni i lizati dominantnog vuka oko gubice (što je rep podvijeniji i što je vuk skučeniji to je veća pokornost), a najveći prikaz pokornosti je kada vuk izlaže svoj ranjivi vrat i trbuh tako da legne na leđa i noge privije uz tijelo. Obično i cvili.
Američki bizon se brani od čopora vukova

Razmnožavanje [uredi]

Iako se ponekad može u divljini sresti jednog usamljenog vuka, normalan društveni život vukova odvija se u čoporu. Vučji čopor se u pravilu sastoji od roditeljskog para i njihovih potomaka, dakle, riječ je o obitelji. Vukovi (za razliku od domaćih pasa) spolno sazrijevaju tek s dvije godine i za to vrijeme ostaju s roditeljima. Prošlogodišnji mladunci pomažu roditeljima u podizanju sljedeće generacije mladunaca. U normalnim uvjetima, u jesen se vučji čopor sastoji od roditeljskog para, njihovih mladunaca iz prethodne kao i mladunaca iz te godine. S dosizanjem spolne zrelosti, mladi vukovi u pravilu napuštaju teritorij svojih roditelja i kreću u potragu za vlastitim područjem. Roditelji su uvijek dominantni u odnosu na svoj podmladak, pa obično i nema puno borbi oko dominacije. Do parenja između srodnika u pravilu ne dolazi, čak i kad ne postoji drugi seksualni partner. Pri tome, mužjak je taj koji odbija parenje.

Razdoblje skotnosti je oko šezdeset dana, a u jednom leglu je u pravilu između troje i sedam (ponekad se dogodi i četrnaest) mladunaca.

Ishrana [uredi]

Osnovu vučje hrane čine veliki biljožderi, pri tome lovi onu vrstu koja je najčešća u području na kojem živi. Na sjevernim dijelovima područja na kojem su rasprostranjeni pretežno love u čoporu sobove, irvase, srne ili neku drugu jelensku divljač. U njihovu lovinu u istočnoj Europi spadaju i divlje svinje. Redovno love i male glodavce kao što su zečevi, kunići, krtice i miševi. U slučaju nestašice divljači, vukovi će jesti i strvinu kao i otpatke.

vitamine i neophodne elemente u tragovima vukovi ne dobijaju isključivo hraneći se biljožderima, nego i sami jedu biljnu hranu. U vrlo kvalitetnu hranu za vukove ubraja se razno bobičasto voće koje raste na njihovom području, kao i listovi nekog bilja i trave.

Poslovična proždrljivost vukova spada u područje bajki i legendi. Prema aktuelnim istraživanjima, godišnja potreba jednog vuka za hranom kreće se između 500 i 800 kg po pojedincu. U prosjeku, vuk jede oko 2 kg dnevno, ali se pri tome mora uzeti u obzir i duža razdoblja u kojima vukovi ne uspiju uloviti ništa. Izuzetno, vuk može pojesti odjednom i do 10 kg mesa, ali on iza toga, na drugom mjestu, dio tog mesa povrati i zakopa ga kao zalihu. Mladi vukovi često jedu kukce.

Čovjek i vuk [uredi]

Domesticiranje vuka [uredi]
Sibirski haski

Danas je dokazano da domaći pas potječe od vuka. Genetička istraživanja su pokazala da se tzv. "pra-pas" odvojio od vuka još prije više od 100.000 godina.

Jedna pretpostavka je, da se vuk priključio čovjeku prije oko 14.000 godina kako bi se hranio ostatcima ljudske hrane. S vremenom je postao pitomiji, a ljudi su spoznali moguću korist od njih (tzv. torf-pas). Prema drugoj pretpostavci, vuk je u početku služio kao izvor mesa, prije nego se spoznalo da kao domaća životinja može biti koristan i na drugi način.

Kod nekih pasmina domaćih pasa se srodnost s vukom još jako dobro može vidjeti. Psi pratipa (grupa 5 u FCI kasifikaciji) kao što su samojed, sibirski haski, aljaški malamut, kanaanski pas i akita inu pokazuju i danas svojim izgledom srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. i neke druge pasmine, kao recimo njemački ovčar pokazuju još određenu sličnost s vukom. Ali mišljenja da to dokazuje njihovu bližu srodnost s vukovima spada u područje mitova.

Tijekom 20. stoljeća su u Češkoj, Nizozemskoj i Italiji rađeni pokusi s uzgojnim križanjem nekih psećih pasmina s vukom. U međuvremenu se ti pokusi smatraju neuspjehom, jer je kod križanaca u većini slučajeva dolazilo do dominantng izbijanja vučjih osobina, kao što je plašljivost, neprilagodljivost življenju uz čovjeka u urbanim uvjetima.

Odnos čovjeka prema vuku [uredi]

Poštovanje

Veliki broj naroda koji su živjeli od lova su u vuku vidjeli ravnopravnog ili čak nadmoćnog konkurenta čijoj su se spretnosti i izdržljivosti divili i štovali ih. Imena koja su česta u sjevernoj Europi a potječu od naziva "vuk" (Wolf, Wolfgang, Wolfhard) podsjećaju na štovanje vuka prisutno u kulturama naroda lovaca. Osim toga, smatralo se da određeni dijelovi vučjeg tijela imaju i ljekovita svojstva.

Vuk kao čovjekov neprijatelj

Nasuprot navedenom, u tzv. sjedilačkim kulturama se vuk smatrao neprijateljem koji ubija korisne životinje. Od srednjeg vijeka pa sve do ranog razdoblja novog vremena je odnos čovjeka prema vuku bivao sve više određen strahovima i demoniziranjem vukova. Snažno širenje naselja i poljoprivrednih površina i držanje stoke na otvorenom, kao i naročito, sve do 19. stoljeća raširena, šumska ispaša goveda, ovaca, svinja i konja, dovodila je do velikih gubitaka tih životinja od vukova. Iako su sigurno mnoga izviješća o gubitcima bila neumjereno pretjerana, a dio gubitaka su sigurno izazvali i psi-skitnice, stvarni gubitci kod takvog načina stočarenja su za seljake bili značajni. Ovoj prehrambenoj konkurenciji između čovjeka i vuka, ubrzo se pridružila i konkurencija u lovu.

Ovakav odnos prema vuku doveo je u zapadnoj i srednjoj Europi do besprimjernih progona, čiji cilj je bio, neovisno o mogućim posljedicama, potpuno istrijebljenje vukova. Vuk je tako, između ostalog, istrijebljen u Velikoj Britaniji (zadnji vuk ubijen 1743.), Danskoj (1772) i Njemačkoj (1904). U južnoj i istočnoj Europi je postojala puno veća tolerancija prema vuku (kao i drugim velikim zvijerima). I tu su, nakon značajnijih šteta, organizirani progoni vukova, ali njihov cilj nikada nije bio uništenje cijele populacije.

Napadi na čovjeka

Dok su gubici stoke koji se pripisuju vukovina nesporni, napadi na čovjeka nikada nisu dokazani. Sigurni dokazi da je zdravi vuk napao čovjeka nikada nisu podastrti, niti u sjevernoj Americi, niti u Europi.



[Editirano 27.11.2008. 16:13:00 by chien]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinechien
Diskutant #335594


Broj postova: 1276
27.11.2008. 16:13 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

evo jednog:
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineBonda
Diskutant #394799


Broj postova: 577
27.11.2008. 16:17 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

aww cute
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offline_profesorka_
Diskutant #414217


Broj postova: 1486
27.11.2008. 16:18 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

a gdje je slikica ličkog vuka
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinechien
Diskutant #335594


Broj postova: 1276
27.11.2008. 16:20 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinefrenky001
Diskutant #397666


Broj postova: 596
27.11.2008. 16:21 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [_profesorka_]

a gdje je slikica ličkog vuka


lički otišo na slikanje u grabovac...
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offline_profesorka_
Diskutant #414217


Broj postova: 1486
27.11.2008. 16:22 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [frenky001]


lički otišo na slikanje u grabovac...
nije nego u žute lokve
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinechien
Diskutant #335594


Broj postova: 1276
27.11.2008. 16:23 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

dali se tko od vas ikada susreo s sivim vukom?
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineQuoQuosha
Diskutant #404624


Broj postova: 4369
27.11.2008. 16:24 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

- cp s wikipedije nije topik
- vuk nije kućni ljubimac kad bi ovo bio topik, trebao bi ići na prirodu, okoliš i putovanja
- slike se kelje na pic-post topike


Pipidugačarapo, vrijeme je možda da naučiš moderirati?

i još jedan hint - kvotanje slika, pogotovo velikih, zbog samo dvije - tri riječi je spam. slike se pri kvotanju moraju smanjiti ili obrisati.
ako ne možeš naučiti ovu spodobu to pravilo, prođi po topicima po kojima posta i smanji sve slike sama

hint broj 2 - stari topici se ne bacaju u smeće kad ih netko bezveze digne, nego se obrišu novi postovi, pa topik potone natrag gdje je bio

hint broj 3 - kad dijeliš opomene, referiraš se na pravilo i na prekršaj, po mogućnosti linkom.

ajbok
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinefrenky001
Diskutant #397666


Broj postova: 596
27.11.2008. 16:24 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [_profesorka_]

nije nego u žute lokve


kako ti kažeš...........
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offline_profesorka_
Diskutant #414217


Broj postova: 1486
27.11.2008. 16:24 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [chien]

dali se tko od vas ikada susreo s sivim vukom?

nisam se nikad susrela
jedino sam čula njihovo zavijanje i to je bilo dovoljno da ne izlazim iz kuće
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlinechillipepita
Diskutant #372310


Broj postova: 2990
27.11.2008. 16:25 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [chien]

evo jednog:
ajooj ...sto sam sladak...
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineQuoQuosha
Diskutant #404624


Broj postova: 4369
27.11.2008. 16:26 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [chien]

Veličina i težina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i različita područja.

* Najveći vukovi (žive u šumskim područjima Letonije, bjelorusije, Aljaske i Kanade) dosežu dužinu tijela (od vrha njuške do početka repa) do 160 cm, a rep je dugačak još do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu doseći težinu do 80 kg.

* Najmanji vukovi žive na Prednjem Orijentu i na Arapskom poluotoku. Dužina tijela im je oko 80 cm, težina 20 kg a rep je dug oko 29 cm.

Ženke su oko 2 do 12% manje od mužjaka i 20 do 25% lakše od njih.

Rasprostranjenost [uredi]
Arapski vuk

Do početka razvitka poljoprivrede i stočarstva vuk je bio najrasprostranjenija zvijer na zemlji. Bio je rasprostranjen u cijeloj Europi i Aziji sve do sjeverne Afrike kao u sjevernoj Americi. U velikim dijelovima tog nekada divovskog područja rasprostranjenosti, a naročito u zapadnoj Europi i sjevernoj Americi, ljudi su ga gotovo iskorijenili. U istočnoj Europi, na Balkanu, u Kanadi, Sibiru, Mongoliji i u manjoj mjeri u Iranu još postoje veće međusobno povezane populacije vukova. Inače, može ga se sresti još samo u malim, međusobno izoliranim zajednicama koje obuhvaćaju i manje od 100 životinja.

Životni prostor [uredi]

Vukovi žive u velikom broju najrazličitijih okoliša. Zahvaljujući svojoj velikoj prilagodljivosti, uspijevaju živjeti u ledenim područjima Arktika, kao i u pustinjama sjeverne Amerike i centralne Azije. Većina vukova nastanjuju travnata područja i šume. Danas je poznat prije svega kao šumska životinja, ali to je posljedica činjenice, da ga je čovjek vrlo davno istisnuo s otvorenih područja. Svi čopori imaju teritorije čija veličina često ovisi o količini plijena ili terenu. Veličina teritorija može biti između dvadesetak do par tisuća kilometara i često varira zbog migracije plijena. Čopor će često obilaziti svoj teritorij i ponovno ga obilježavati, ponajviše alfa par. Teritorij obično obilježavaju urinom i izmetom premda to često čine i uz pomoć žlijezdi na šapama te lizanjem ili trljanjem tijela o obližnja drveća i kamenje. Time daju drugim vukovima na znanje da određeno područje pripada njima (to također mogu i činiti zavijanjem). Vukovi su jako zaštitnički nastrojeni što se teritorija tiče ali sukobi čopora nisu česti jer se obično međusobno izbjegavaju. Ipak, ako nepoznati vuk upadne na njihov teritorij čopor će ga odmah otjerati ili ubiti.

Način života [uredi]

Ponašanje i socijalna organizacija [uredi]

Na vrhu svakog čopora je par alfi, mužjak i ženka. Odmah ispod njih po zapovijednom lancu je beta, a najniži vuk je omega.

Sporazumijevanje [uredi]

Vukovi se sporazumijevaju govorom tijela, mirisom i ponekad zvukovima, a najčešće koriste rep i uši.

Kad vuk želi pokazati svoju nadmoć ukočit će sebe i rep. Uši će mu biti uspravne i usmjerene prema naprijed, krzno će se malo nakosriješiti, a rep podići. Zuriti će u poniznog vuka, a može i pokušati stati preko njega tako da ponizni vuk leži na zemlji dok je dominantni nad njim. Ljutom vuku će nakostriješiti krzno na vratu i leđima, počet će režati, uši će mu biti uspravne, a usne će mu se podići pokazujući očnjake. Može se i pognuti tako da bude u položaju za skok i napad. Uplašeni vuk će se pokušati učiniti što manjim i tako izgledati kao manja prijetnja. Skupit će se, uši će priljubiti uz vrat i podviti rep te početi cviliti. Veseli će vuk mahati repom kao pas i isplaziti jezik. Zaigrani vuk će podići rep preko leđa i mahati njime te se nakloniti, prednjim dijelom pri zemlji. Ovako se često ponašaju i psi pri igri. Pokoran vuk će se ponašati kao i uplašeni i lizati dominantnog vuka oko gubice (što je rep podvijeniji i što je vuk skučeniji to je veća pokornost), a najveći prikaz pokornosti je kada vuk izlaže svoj ranjivi vrat i trbuh tako da legne na leđa i noge privije uz tijelo. Obično i cvili.
Američki bizon se brani od čopora vukova

Razmnožavanje [uredi]

Iako se ponekad može u divljini sresti jednog usamljenog vuka, normalan društveni život vukova odvija se u čoporu. Vučji čopor se u pravilu sastoji od roditeljskog para i njihovih potomaka, dakle, riječ je o obitelji. Vukovi (za razliku od domaćih pasa) spolno sazrijevaju tek s dvije godine i za to vrijeme ostaju s roditeljima. Prošlogodišnji mladunci pomažu roditeljima u podizanju sljedeće generacije mladunaca. U normalnim uvjetima, u jesen se vučji čopor sastoji od roditeljskog para, njihovih mladunaca iz prethodne kao i mladunaca iz te godine. S dosizanjem spolne zrelosti, mladi vukovi u pravilu napuštaju teritorij svojih roditelja i kreću u potragu za vlastitim područjem. Roditelji su uvijek dominantni u odnosu na svoj podmladak, pa obično i nema puno borbi oko dominacije. Do parenja između srodnika u pravilu ne dolazi, čak i kad ne postoji drugi seksualni partner. Pri tome, mužjak je taj koji odbija parenje.

Razdoblje skotnosti je oko šezdeset dana, a u jednom leglu je u pravilu između troje i sedam (ponekad se dogodi i četrnaest) mladunaca.

Ishrana [uredi]

Osnovu vučje hrane čine veliki biljožderi, pri tome lovi onu vrstu koja je najčešća u području na kojem živi. Na sjevernim dijelovima područja na kojem su rasprostranjeni pretežno love u čoporu sobove, irvase, srne ili neku drugu jelensku divljač. U njihovu lovinu u istočnoj Europi spadaju i divlje svinje. Redovno love i male glodavce kao što su zečevi, kunići, krtice i miševi. U slučaju nestašice divljači, vukovi će jesti i strvinu kao i otpatke.

vitamine i neophodne elemente u tragovima vukovi ne dobijaju isključivo hraneći se biljožderima, nego i sami jedu biljnu hranu. U vrlo kvalitetnu hranu za vukove ubraja se razno bobičasto voće koje raste na njihovom području, kao i listovi nekog bilja i trave.

Poslovična proždrljivost vukova spada u područje bajki i legendi. Prema aktuelnim istraživanjima, godišnja potreba jednog vuka za hranom kreće se između 500 i 800 kg po pojedincu. U prosjeku, vuk jede oko 2 kg dnevno, ali se pri tome mora uzeti u obzir i duža razdoblja u kojima vukovi ne uspiju uloviti ništa. Izuzetno, vuk može pojesti odjednom i do 10 kg mesa, ali on iza toga, na drugom mjestu, dio tog mesa povrati i zakopa ga kao zalihu. Mladi vukovi često jedu kukce.

Čovjek i vuk [uredi]

Domesticiranje vuka [uredi]
Sibirski haski

Danas je dokazano da domaći pas potječe od vuka. Genetička istraživanja su pokazala da se tzv. "pra-pas" odvojio od vuka još prije više od 100.000 godina.

Jedna pretpostavka je, da se vuk priključio čovjeku prije oko 14.000 godina kako bi se hranio ostatcima ljudske hrane. S vremenom je postao pitomiji, a ljudi su spoznali moguću korist od njih (tzv. torf-pas). Prema drugoj pretpostavci, vuk je u početku služio kao izvor mesa, prije nego se spoznalo da kao domaća životinja može biti koristan i na drugi način.

Kod nekih pasmina domaćih pasa se srodnost s vukom još jako dobro može vidjeti. Psi pratipa (grupa 5 u FCI kasifikaciji) kao što su samojed, sibirski haski, aljaški malamut, kanaanski pas i akita inu pokazuju i danas svojim izgledom srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. i neke druge pasmine, kao recimo njemački ovčar pokazuju još određenu sličnost s vukom. Ali mišljenja da to dokazuje njihovu bližu srodnost s vukovima spada u područje mitova.

Tijekom 20. stoljeća su u Češkoj, Nizozemskoj i Italiji rađeni pokusi s uzgojnim križanjem nekih psećih pasmina s vukom. U međuvremenu se ti pokusi smatraju neuspjehom, jer je kod križanaca u većini slučajeva dolazilo do dominantng izbijanja vučjih osobina, kao što je plašljivost, neprilagodljivost življenju uz čovjeka u urbanim uvjetima.

Odnos čovjeka prema vuku [uredi]

Poštovanje

Veliki broj naroda koji su živjeli od lova su u vuku vidjeli ravnopravnog ili čak nadmoćnog konkurenta čijoj su se spretnosti i izdržljivosti divili i štovali ih. Imena koja su česta u sjevernoj Europi a potječu od naziva "vuk" (Wolf, Wolfgang, Wolfhard) podsjećaju na štovanje vuka prisutno u kulturama naroda lovaca. Osim toga, smatralo se da određeni dijelovi vučjeg tijela imaju i ljekovita svojstva.

Vuk kao čovjekov neprijatelj

Nasuprot navedenom, u tzv. sjedilačkim kulturama se vuk smatrao neprijateljem koji ubija korisne životinje. Od srednjeg vijeka pa sve do ranog razdoblja novog vremena je odnos čovjeka prema vuku bivao sve više određen strahovima i demoniziranjem vukova. Snažno širenje naselja i poljoprivrednih površina i držanje stoke na otvorenom, kao i naročito, sve do 19. stoljeća raširena, šumska ispaša goveda, ovaca, svinja i konja, dovodila je do velikih gubitaka tih životinja od vukova. Iako su sigurno mnoga izviješća o gubitcima bila neumjereno pretjerana, a dio gubitaka su sigurno izazvali i psi-skitnice, stvarni gubitci kod takvog načina stočarenja su za seljake bili značajni. Ovoj prehrambenoj konkurenciji između čovjeka i vuka, ubrzo se pridružila i konkurencija u lovu.

.....

Napadi na čovjeka

Dok su gubici stoke koji se pripisuju vukovina nesporni, napadi na čovjeka nikada nisu dokazani. Sigurni dokazi da je zdravi vuk napao čovjeka nikada nisu podastrti, niti u sjevernoj Americi, niti u Europi.


PRIMJER BR. 1

da, ja volim vukove


- kvotanje cijelog velikog posta je spam sam po sebi, pogotovo ako se radi o dvije riječi, a i uvodni koji sam kvotala je čisti spam jer je kopipejstan bez ikakvih pitanja, zaključaka ili konkretne teme topika.

[Editirano 27.11.2008. 16:33:00 by QuoQuosha]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineQuoQuosha
Diskutant #404624


Broj postova: 4369
27.11.2008. 16:30 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [chien]

evo jednog:
PRIMJER BR. 2

Presladak je, kako se zove?


dakle, ako želim kvotati sliku, treba postojati razlog za to, a čak i tad je trebam smanjiti na prihvatljivu veličinu da ostalima nije teško probijati se kroz topik ako su na sporijoj vezi:




[Editirano 27.11.2008. 16:32:00 by QuoQuosha]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineQuoQuosha
Diskutant #404624


Broj postova: 4369
27.11.2008. 16:37 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [chien]


PRIMJER BR. 3
postanje sličica iz spomenara samo zato da se postaju, a niti prikazuju temu topika niti nešto vezano uz to, je također spam.

primijetit ćeš da sam smanjila sliku
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineBonda
Diskutant #394799


Broj postova: 577
27.11.2008. 16:58 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

sto se soli pamet
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineQuoQuosha
Diskutant #404624


Broj postova: 4369
27.11.2008. 17:02 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

bonda, dušo - imaš nešto protiv toga da ljudi nauče radit ono za što su se prijavili, ili sereš prigodničarski?
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineschnitzel
Diskutant #96571


Broj postova: 27711
27.11.2008. 17:18 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Prekrasan kopipejst. Smijem ja tako kopirati stranicu Wikipedije s temom "biologija"?
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineQuoQuosha
Diskutant #404624


Broj postova: 4369
27.11.2008. 17:21 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Citat [schnitzel]

Prekrasan kopipejst. Smijem ja tako kopirati stranicu Wikipedije s temom "biologija"?

smiješ, na aute



PRIMJER BR. 4

Ovo nije spam, ali ne zato što mi je Šni prijateljica, nego zato što je ovo duhovita (ili skoro duhovita, može Šni i bolje) kritika uvodnog i cijelog topika. za takve stvari se NE DIJELE OPOMENE, a pogotovo ne prije nego što središ ono što se ovakvim postom kritizira.



vrh pp Blokiraj/Odblokiraj
Korisnik je offlineindex
Diskutant #2


Broj postova: 10443
27.11.2008. 17:50 | Naslov: RE: sivi vuk Prikaži/Sakrij | Citiraj

Ovo je izrazito dobar primjer kako ne pokretati temu. Kopiranje brda teksta, bez ikakvog pitanja, zaključka i mišljenja ne predstavlja ni valjanu poruku, kamoli početnu poruku pokrenute teme. Nastavak slikama bez svrhe još je gori.

Iako je korisnica QuoQuosha u pravu, zamolit ću je da se idući put obrati izravno meni, pa da kontaktiram novu moderatoricu i s njom dogovorim što i kako treba, po potrebi objasnim i sl.

Ovo je ujedno i dobar primjer kako ne pisati na nekoj temi, odnosno kako ne upropastiti temu porukama bez svrhe i smisla, samo kako bi se nešto napisalo. No, što da korisnik ovdje i napiše kad je početna poruka takva kakva je -> primjer kako će tema zbog toga završiti.


[Editirano 27.11.2008. 17:52:00 by index]
vrh pp Blokiraj/Odblokiraj

Index.hr Forum -> Život -> Kućni ljubimci
Stranica: 1
caching

Aktivne teme