Hrvatska bi mogla izgubiti Ultru, ali i mnoge druge festivale

Hrvatska bi mogla izgubiti Ultru, ali i mnoge druge festivale

Foto: PR

OVIH dana medijima se ponovno počela širiti priča o potencijalnoj opasnosti da bi izuzetno popularni festival elektronske glazbe Ultra uskoro mogao preseliti iz Hrvatske, a nova bi destinacija mogla postati Malta ili Barcelona.

Priču o ovom problemu ponovno je pokrenuo Nacional koji piše da najmanje dva europska turistička odredišta nude znatno veće subvencije, pa tako Barcelona i Malta nositeljima licence predlažu razne mogućnosti, od fiksnog iznosa za promjenu mjesta održavanja do subvencije po svakoj prodanoj ulaznici, pa čak i dodatnih poreznih olakšica.

Promet od milijardu kuna

Naravno, uzmemo li u obzir činjenicu da je festivalski biznis prošle godine ostvario promet od milijardu kuna, ovakav bi gubitak predstavljao gigantski udarac hrvatskom turizmu.

"Računica je vrlo jasna, prosječni turist u četiri dana boravka ostavi 700 funti", govori naš izvor blizak organizaciji.

"Cijela ova priča nije prevelika novost. I prošle smo godine pričali o istom problemu. Međutim, iako se ne radi o prijetnji koja je ove godine veća nego prošle niti su Barcelona i Malta jedina prijetnja, u obzir valja uzeti da problem nije vezan isključivo za Ultru već sve festivale u Hrvatskoj gdje Turistička zajednica jednostavno ne prepoznaje o kakvom se biznisu radi", govori izvor za Index.

Dodaje i da HTZ Ultru doživljava kao festival koji može egzistirati bez dodatne pomoći što možda i jest točno, ali postoji niz otegotnih okolnosti i nameta zbog kojih bi vlasnicima licence Hrvatska uskoro mogla postati neatraktivna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hoće li Hrvatska i za dvije godine biti atrkativna?

"Pitanje je hoće li Hrvatska za godinu dvije i dalje biti atraktivna vlasnicima licence, ali ne radi se o problemu koji je karakterističan isključivo za Hrvatsku već za sve top destinacije. Međutim, pravi problem je to što nitko ne radi ništa da bi strance zadržao i Hrvatsku učinio atraktivnijom od konkurencije. Jednostavno se pušta da stvari funkcioniraju same od sebe pa dok traje, mnogi će se situacijom pokušati okoristiti", otkriva nam i zaključuje: "Primjerice, za jedan uspješni festival u Novalji nama se u dvije godine iz HTZ-a nisu niti jednom javili, a to govori sve".

I dok se za Ultru prošle godine izdvojilo 600 tisuća kuna, ostali festivali ne dobivaju isti tretman, a čak se i Ultra tretira kao nešto što ne vrijedi spominjati kod promocije Hrvatske.

"Apsolutno je suludo da HTZ ne prepoznaje važnost događaja koji je samo prošle godine u tri dana skupio preko 120 tisuća posjetitelja. HTZ sredstva troši na promotivne spotove koji skupljaju negativne kritike dok se ovaj, a vjerojatno i mnogi drugi festivali, bacaju u drugi plan iako je riječ o karakterističnoj vrsti turizma po kojem smo kod velikog broja mlađih turista i najpoznatiji", priča naš sugovornik, a podaci govore tome u prilog jer samo 11 posto posjetitelja dolazi iz Hrvatske.

Nameti ZAMP-a

Naime, pisali smo već kako je prošlogodišnji Ultra Europe privukao turiste iz čak 123 zemlje, ali HTZ to i dalje ne tretira u skladu s uspjehom i značajem na svjetskoj razini. No, HTZ je samo dio problema, a daleko veći kamen spoticanja predstavlja birokracija i troškovi koji su, gledajući iskustva stranih zemalja, daleko od idealnih.

"Dakle, budimo iskreni. Nameti ZAMP-a su najblaže rečeno suludi. Primjera radi, za jedan manji festival, koji privlači oko pet tisuća posjetitelja, mora se izdvojiti oko 70 tisuća kuna. A kad ne sve to dodate da je samo line-up Ultre koštao oko milijun i 800 tisuća eura, a tu su naravno i svi ostali troškovi - jasno vam je što znači pomoć od 600 tisuća kuna", zaključuje.

"Sve ovo nikako ne znači da moramo biti isključivo festivalska destinacija i da sve moramo podrediti festivalima, ali činjenicu da to jesmo, ne bismo smjeli zanemarivati na ovaj način i stvari prepuštati slučaju", za kraj ističe naš sugovornik.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara