KATSUHIRO Otomo pretvorio je 1988. godine svoju bestseler mangu u dugometražni crtić vrijedan 10 milijuna dolara. Rezultat je Akira, jedan od najboljih animiranih filmova ikad snimljenih, anime klasik koji ove godine slavi 35 godina, povodom čega za vikend ima trodnevno prikazivanje u Cinestaru.

Akira započinje šokantnom slikom. Ogromna, naizgled atomska eksplozija eruptira u centru Tokija i rasplamsava treći svjetski rat. Nakon što je rat više od trideset godina kasnije završio, Neo-Tokyo je iz ruševina izrastao u metropolu neonskih svjetala i visokih nebodera.

Političke demonstracije ispunjavaju ulice, a militarističke vladine snage pribjegavaju ekstremnom nasilju kako bi ih zaustavile. Bande mladih motociklista bruje autocestama i vode smrtonosne bitke. A strogo povjerljivi vladini eksperimenti rezultirali su čudnom i izobličenom djecom s nevjerojatnim moćima.

Ovo je zastrašujući, uzbudljiv cyberpunk svijet koji je stvorio Otomo, umjetnik čija je vizija u godinama koje su uslijedile inspirirala bezbrojne druge japanske umjetnike i holivudske redatelje. Njegov film još uvijek se smatra jednim od najvažnijih anime filmova ikad snimljenih i filmom koji ograničenja medija nadilazi svojom produkcijskom vrijednošću, značajnim utjecajem, nezaboravnim dizajnom i trajnim komentarom japanskog kulturnog identiteta.

Projekt bez presedana vrijedan 11 milijuna dolara

Akira prvo 1982. godine izlazi kao manga na stranicama časopisa Youth Magazine. Utemeljen u novonastalom žanru cyberpunka, čiju će poziciju do kraja učvrstiti roman Williama Gibsona Neuromancer, Otomov planirani serijal od šest svezaka neće biti dovršen do 1990., nakon više od 2000 objavljenih stranica.

Međutim, kao i u slučaju mnogih popularnih manga serijala, njegovog su autora zamolili da svoju priču prevede u anime, koji je dovršen prije nego što je manga bila gotova. Ali Otomova vizija bila je prevelika za bilo koji pojedinačni produkcijski studio, a on je zahtijevao kreativnu kontrolu i ne bi bio prihvatio ništa manje.

Tako je osnovan Odbor Akira, koji je predstavljao konglomerat moćnih japanskih tvrtki odlučnih financirati i koproducirati Otomovu mangu u projekt bez presedana vrijedan 11 milijuna dolara. Svoj je budžet osmerostruko vratio na međunarodnim kinoblagajnama.

Film počinje kada banda tinejdžerskih motociklista pod nazivom Capsules, predvođena Kanedom, susretne drugu skupinu pod nazivom Clowns. Tijekom borbe na cesti Kanedin temperamentni najbolji prijatelj Tetsuo sudari se s malim, neobično starim dječakom s telekinetičkim moćima.

Odjednom stižu vladini brodovi kako bi odveli Tetsua i prosijedog, naboranog dječaka. Kanedina banda podvrgava se ispitivanju, nesvjesna da je dječak bio testni subjekt kojeg su pobunjenici izvukli iz vladinog postrojenja u kojem znanstvenici pokušavaju posebnoj djeci, zvanoj Espers, dati "moći boga".

Tetsuo se ubrzo podvrgava istim eksperimentima pod nadzorom dr. Onishija i njegovog vojnog zapovjednika pukovnika Shikishime, koji pokušavaju replicirati moć Espera po imenu Akira, dječaka čije su moći bile toliko velike da su desetljećima ranije izazvale eksploziju u Tokiju. Dr. Onishi oslobađa Tetsuove prirodne sposobnosti koje brzo postaju nestabilne i nekontrolirane pretvarajući ga u nasilnog, halucinirajućeg, moći gladnog manijaka odlučnog osloboditi Akiru.

Inspiraciju je pronašao u Tokiju 70-ih

Otomo je za Akiru inspiraciju pronašao u onom što je vidio u Tokiju 1970-ih. "Bilo je mnogo zanimljivih ljudi. Studentske demonstracije, motoristi, politički pokreti, gangsteri, mladi beskućnici... Sve je to bio dio tokijske scene koja me okruživala. U Akiri sam te elemente projicirao u budućnost, kao znanstvenu fantastiku", rekao je kasnije za Empire.

Otomo se također oslanjao i na zeitgeist 60-ih. Akirin vrhunac događa se na olimpijskom sportskom stadionu, snažnom simbolu rekonstrukcije za poslijeratnu zemlju kojoj su Olimpijske igre 1964. označile prekretnicu.

Jonathan Clements, koautor Enciklopedije animea, vidi dublje, provokativnije, povijesne odjeke u Akirinom zapletu. Na pola filma lik pukovnika pokreće vojni udar, odjek stvarne (neuspjele) pobune 1936. Odrasli u Akiri izvode okrutne medicinske pokuse na djeci, prizivajući slike japanskih ratnih zločina.

Sukob starih i mladih generacija u Japanu također je vruća tema u zemlji koja se brzo mijenja. Nakon Akire, odigrat će se i u jednom od najvećih animea 90-ih Neon Genesis Evangelion, o dječaku vođenom bijesom i gorčinom prema svom zapovjedniku, koji mu je ujedno i otac. Akirina grozna hipernasilnost ponovo će isplivati na površinu u Battle Royaleu Kinjija Fukasakua, ultimativnoj japanskoj fantaziji o otuđenju mladih, u kojoj zli odrasli pokušavaju ubiti svoju djecu.

Akira također predviđa nedavnu evoluciju američkih stripova. Sadrži manično nasilje Mračnog viteza, ali film je bliži Marvelovim franšizama poput X-Mena i Spider-Mana. Akirin monstruozni lik Tetsuo je, poput njih, mladić kojemu užasne sile mutiraju tijelo. To nije iznenađujuće, s obzirom na Otomovu ljubav prema američkoj popularnoj kulturi.

"Želio sam da broj stranica, sadržaj, slike, sve u vezi s Akirom, stvore dubok, pun svijet američkog stripa", rekao je Otomo. Archie Goodwin, glavni urednik Marvela tijekom 1970-ih, primijetio je: "Činilo se da Akira odgovara ukusu američke publike. Otomo se bavio znanstveno-fantastičnom pričom, koja se Amerikancima sviđa, ali bavio se i bićima s paranormalnim moćima, što je sada popularna tema u američkim stripovima i znanstvenoj fantastici."

Savršen akcijski film koji se često doima kao beskrajni grozničavi san

Akira svojom pretrpanom radnjom također anticipira određene holivudske superherojske filmove. Film sažima stotine stranica u dva izvrsna, ali vrlo zbrkana sata animacije. Podzapleti i pomoćni likovi su skraćeni ili zaboravljeni, zapleti su nejasni, čak i kontradiktorni, što je možda posljedica sažimanja toliko dugačke priče, koja nije bila ni gotova kad je film snimljen.

Pa ipak, ovaj zbrkani zaplet čini velik dio fascinacije Akirom. Više od bilo kojeg znanstveno-fantastičnog filma nakon Blade Runnera, on baca gledatelja u središte svijeta koji krvari s ekrana. Akcijske scene su spoj krvavog pokolja i preopterećenosti informacijama.

U prvih 15 minuta servira vam kraj svijeta, novu metropolu, pobunjene studente, jurnjave motociklista i paranormalna bića koja bježe od zlokobnih muškaraca u crnom, a cijela opojna montaža prekrivena je TV vijestima i reklamama za pseću hranu. Spektakl poprima snažan zamah, potpomognut briljantnom partiturom grupe Geinoh Yamashirogumi.

Akira je film koji zahtijeva gledanje na velikom platnu. "Sveučilišna su se kina dokopala tog filma i samo su ga vrtjela iznova i iznova. Kad sam bio na sveučilištu, Akira i Ghost In The Shell igrali su zauvijek", prisjetio se Harry Knowles, osnivač Ain't It Cool Newsa.

Akira je postao pravi ponoćni film i savršen akcijski film koji se često doima kao beskrajni grozničavi san. I u Britaniji su mnogi gledatelji Akiru prvi put uhvatili na jednokratnim projekcijama diljem zemlje. Jedan od prvih koji su ga vidjeli bio je Andy Frain, bivši voditelj marketinga Island Recordsa.

"Oduševio me. Nikada nisam vidio ništa slično. Bio je poput animiranog Blade Runnera, očito ne za djecu, nego dobro osmišljen, filozofski film koji se slučajno našao u animaciji", rekao je Frain. U Americi je postojalo dovoljno obožavatelja japanske animacije da Akira bude objavljen na videu, putem kojeg će film i doći do svog kultnog statusa, koji uživa i danas.

Nemjerljiv kulturalni utjecaj

Kulturalni utjecaj Otomovog filma gotovo je nemjerljiv. On nikada nije namjeravao da Akira privuče publiku izvan Japana, pa je bilo veliko iznenađenje kada je film postigao veliki uspjeh u Sjedinjenim Državama. Također, Akira je nedvojbeno odgovoran za popularizaciju animea na Zapadu, što ga čini izrazito važnim anime filmom u Japanu.

Akira je utjecao na nebrojene redatelje i televizijske producente. Rian Johnson, redatelj filma The Last Jedi, naveo je Akiru kao inspiraciju za svoj film Looper. A braća Duffer rekla su u intervjuu da je Akira imao velik utjecaj na njihovu iznimno popularnu seriju Stranger Things, u kojoj je baš poput Tetsua u Akiri Eleven također dijete s misterioznim nadnaravnim moćima koje bježi iz vladine ustanove.

Listi filmova na koje je ovaj cyberpunk klasik utjecao možemo pripisati i Matrix, Dark City, Kill Bill, Chronicle, The Dark Knight, Midnight Special i Inception, ali i spot Kanyea Westa za pjesmu Stronger. Osim toga, inspirirao je i videoigre poput Snatchera i Metal Gear Solida Hidea Kojime, kao i Squaresoftov Final Fantasy VII.

Apokaliptična vizija Akire pronašla je svoj put u globalnu svijest, čak i u dijelovima svijeta razorenima ratom. Godine 1993. jedan japanski kritičar šetao je bombardiranim Sarajevom kada je zapanjen ugledao Akirin mural na trošnom zidu. Jedan od Otomovih namrgođenih tinejdžera motociklista bijesno je gledao svijet koji je otišao kvragu. "Počelo je", pisalo je pored njega.