Tko je prvi okitio jelku?
Tekst: V.Voloder
Foto: JLP
IAKO se ovih dana svi "bore" protiv konzumerizma koji nam je Zapad odavno s Božićem donio, teško je ne primijetiti horde ljudi u last minute pohodima po trgovinama, nabavki sitnica koje nedostaju za savršenu večeru, poklone, drvce ili kakvu drugu stvar koju bi ovu svetu i tihu noć trebale učiniti boljima i ljepšima. Međutim, stvari nekoć nisu bile takve - ovaj blagdan se cijenio i provodio drugačije nego danas.
Panj umjesto jelke
Umjesto jelke, muškarci bi u Badnje jutro donosili u ognjište panj iz šume, koji bi zatim domaćica brižno premazivala miomirisnim smolama i zamatala ga u najfinije tkanine i tako od njega učinila nježni, topli ukras koji nagovještava vrijeme mira i blagostanja. Prema narodnom vjerovanju panj je trebao pomoći Isusu da siđe na zemlju, poput svojevrsne stepenice, a tijekom noći s Badnjaka na Božić bacao se u vatru kako bi cijelu noć grijao kuću.
Danas, Božić se slavi čak i u Japanu. Iako je pretežno šintoistička i budistička zemlja, Japan je bez problema pružio utočište Djedu Božićnjaku i novonastalim zapadnim kršćanskim običajima. Tako Santa Claus poklone donosi i malim Japancima, a i teško je da ćete naići na kuću ili zgradu koja nije ukrašena propisnim komercijalnim zapadnjačkim rekvizitima, šoping centre da i ne spominjemo.
Talijanima, naprimjer, uopće nije ni približno važno okititi jelku. Iako u Vatikan stiže najljepši bor koji se u Italiji može naći, građani s velikom ljubavlju uređuju jaslice za koje je bitno da su što ljepše i glamuroznije. U nekim krajevima Italije pokloni se izvlače iz tzv. Urne sudbine, a ponegdje se na poklone čeka sve do blagdana Sveta tri kralja, a ne donosi ih Djed Božićnjak, već La Befana, (dobra) vještica koja u kuće ulazi kroz kamin.
Tko je prvi okitio jelku?
Konzervativni Britanci poklone očekuju od Djeda Božićnjaka, jednako kao i Amerikanci, za koje se ponekad čini da bi Božić slavili i nekoliko puta godišnje kada bi to bilo moguće. Kad smo već kod Amerike, uvriježeno je mišljenje da su upravo oni započeli sa tradicijom kićenja jelke. Međutim, taj podatak je posve netočan. Prva jelka okićena je u 17. stoljeću u francuskoj pokrajini Alsace, a nešto kasnije u Pariz je prenesena zaslugama vojvotkinje od Orelansa.
Sjeguroška i Pahuljica
Rusima, koji se ravnaju po starom julijanskom kalendaru, najvažniji dan svetkovine je 31. prosinca. Tada se kite jelke, a Rusi, naviknuti na hladnoću, posebno vole slaviti pod vedrim nebom, na otvorenom, kada se nerijetko cijelo susjedstvo okuplja kako bi uživalo u snijegu i darovima koje im donosi snježna žena Sjeguroška u pratnji djevojčice Pahuljice i dječaka Nove godine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati