Foto: Instagram

CURE vole dramu, cure su nježne, cure se igraju s igračkama i puno su tiše od dječaka. Dečki pak vole trčati i skakati, obožavaju po cijele dane glumiti akcijske junake. Cure su mamine maze, a dečki neovisni... Popis može ići i dalje, ali - sve je to zapravo jedan prilično stereotipan pogled koji može, ali i ne mora biti odraz stvarnost u svakoj obitelji. Ali kada pričamo o mamama, pogotovo o mamama koje su odrastale u sestre, onda ima toliko toga što te cure zapravo ne znaju o dečkima. Sve dok same jednog dana ne dobiju svoje. Sinove. 

>>Pitale smo vas: 25 stvari koje razumiju samo mame koje odgajaju sinove<<<

Tema je to koja je ovih dana zaokupila Ritu Templeton, mamu koja je odrastala kao tipična curica. Njene lutke bile su njen svijet pun šljokica, haljinica, cipelica, lutkica s kojima se igrala kao da su one mame koje odgajaju svoje mini verzije - curice. "Toliko sam bila u svom curičastom svijetu da sam se logično zamišljala kako ću svoju ljubav prema lutkicama prenositi na svoje kćeri. A onda sam rodila. Prvo muško. Drugo muško. Treće muško. I na koncu - četvrto - ninja muško koje je već pri izlasku iz trbuha pokazao svoju mušku narav." I tako se moja mašta rasplinjavala sve dok nisam došla do spoznaje da sam prije svojih mušketira toliko malo znala o tom muškom svijetu. 

Jer oni su... muški, a ovo je šest stvari (sažela sam, bez brige) koje sam o njima spoznala tek kada sam ih dobila. 

1. Oni koriste tone wc papira 

Sudeći prema mom budnom oku dečki koriste oko 50 posto više wc papira od cura iako ga koriste samo jednom, eventualno dva puta dnevno. I dalje se tome neviđeno čudim jer doslovno nisam ni rekla da sam JA opet promijenila rolu, a nje više nema. To nije vidljivo kada su još mali i vi im brišete guzu, ali kasnije... pola role za jedno brisanje. 

2. Oni se igraju s čim god da im date 

Nije istina da se dečki ne žele igrati s lutkicama. Stvar je definitivno navike i toga što im ponudite kada su mali. Jer dečki se isto kao i cure vole igrati i mame i tate, o montažnim kuhinjama da i ne govorimo. Dakle, oni nisu cijepljeni protiv "curičastih" stvari, ali ako im roditelji ne daju drugi izbor, onda je logično da lutkice neće ni primiti u ruke. Moji su dokaz da i moje stare barbike dobro dođu za igru. 

3. Njihova kosa traži veću brigu od frizure curica 

>>>Daj ošišaj to djete, šta odgajaš pedera?<<<

Ako želite da vaš sin izgleda uredno, ne gine vam jako često šišanje, a kosa - što je kraća, ponekad zahtjeva jako puno brige. Naravno, ako vam je stalo do toga da ih u svijet pošaljete barem djelomično pristojno. A to često znači puno cviljenja dok im pokušavate ugladiti divlje čuperke i izvaditi iz kose svašta što im se tijekom noći (još nisam dokučila kako) zalijepi na nju. A ako im slučajno pustite kosu, čisto da izbjegnete jutarnje čuperke i česte odlaske frizeru, onda imate dječaka divlje frizure, sa šiškama u očima, što naravno, zahtjeva svoju skrb.  

 >>>Kako odgojiti sinove da poštuju žene<<<

4. Njihova "igračka" je stvarno njihova najveća dragocjenost 

Kada još kao bebe otkriju da imaju igračku koju mogu dosegnuti, koju im nitko neće uzeti iz ruke i koja je uvijek, ali uvijek tu (nije baš da se vole potruditi sami pronaći što traže) - znate da su otkrili svoju najveću dragocjenost. Ta je igračka uvijek tu, mogu ju stiskati, navlačiti, vrtjeti među prstima i uopće, u igri trošiti svoje vrijeme. I to ne prestaje čak ni kada malo poodrastu. tada to doduše ne vidite, ali vidite koliko "je" njeguju jer kada spavaju i ne znaju da ih mama vidi, ruka je uvijek tamo.  

5. I oni mogu biti itekako razdražljivi i dramatični 

Nisu samo curice razdražljive i cvileće u svojim mini i maksi dramama. Dečki tu nipošto ne zaostaju. I oni itekako imaju svoje izljeve također onda kada im se najmanje nadate.  

6. S njima je uvijek netko ozlijeđen 

<<<Bolje da vam djeca padaju nego da se ovako iskaljujete na njima<<<

Četiri sina, osam nogu, osam ruku i jako puno zubiju. Tolike su i šanse da je netko od njih u nekom trenu - ozlijeđen. Naš ormarić s lijekovima stalno je opticaju i stalno ga moramo nadopunjavati jer se "namirnice" tamo troše ponekad brže od frižidera. Iako, taj će se omjer, kako budu rasli, okretati u korist frižidera što znači da sa sinovima u razvoju uvijek morate kuhati barem dvostruko više od onoga za što mislite da bi trebalo biti sasvim dovoljno za jedan obrok. 

Ima tu još puno stvari, ali uz ovih šest ima i ta još jedna - ta ljubav koju sinovi pokazuju prema svojim mamama. To je stvar koja me iznenadila jer sam stvarno uvijek mislila da bi curice trebale biti privrženije.