U ZADNJE VRIJEME vrijeme i u našoj zemlji se sve više žena odlučuje za dogovoreni carski rez bez da za to postoje medicinske indikacije. Postavlja se pitanje jesu li do kraja informirane o svemu što carski rez donosi i koliko je želja da se izbjegne bol na porođaju uistinu problematična, ako znaju da ih nakon carskog reza čeka poprilično bolan oporavak o kojem im možda nitko ne govori, a same se ne informiraju. K tome na početku djetetova života često uopće ne mogu kvalitetno brinuti o djetetu jer i same trebaju pomoć.

 

Osjećamo zato potrebu da ponovo na jednom mjestu nabrojimo sve rizike carskog reza, u slučaju da on uistinu nije potreban zbog nekog hitnog stanja. Podaci su navedeni u knjizi "Gentle Birth – gentle mothering" autorice dr. Sarah J Buckley.

 

Carski rez može biti nužan u slučaju intervencije kojom se spašava život i majci i bebi, ali njegovo pretjerano korištenje bez potrebe prilično je zabrinjavajuće. Sljedeće informacije donosimo kako bismo razbili mit da je carski rez sigurniji od vaginalnog poroda i da bismo upozorili na nepotrebnu mjeru kada se liječnici za njega odlučuju rutinski npr. nakon prvog carskog reza i trudnoće u kojoj je dijete okrenuto na zadak.

 

 

Visok postotak carskih rezova čini porod opasnim iz sljedećih razloga:

 

– Rizik da će majka umrijeti nakon carskog reza je četiri puta veći nego nakon vaginalnog poroda, bez obzira na majčino zdravlje.

 

– Rizik da će majka umrijeti nakon odabranog carskog reza (nema indikacija) je dva na 10000 slučajeva, četiri puta veća nego nakon vaginalnog poroda.

 

–20 do 40% žena imaju post-operativne komplikacije – najčešće su infekcije maternice, rane ili urinarne infekcije.

 

– Ozbiljne infekcije poput zdjeličnog apscesa, septičnog šoka i zdjelične tromboembolije (krvni ugrušak) nisu rijetkost.

 

– Jedna od 10 žena ima kirurški razdor (puknuće) maternice.

 

– Australska studija je dokazala šest puta veći rizik od postporođajne depresije tri mjeseca nakon hitnog carskog reza. To može biti posljedica ranog odvajanja mame i bebe.

 

– Nakon carskog reza žene su manje zadovoljne svojim iskustvom porođaja; manje su sigurne u odnošenju prema bebi; umornije su (čak do četiri godine kasnije); vjerojatnije je da će ponovno biti hospitalizirane i manje je vjerojatno da će dojiti dijete.

 

– Na funkciju dna zdjelice u manjoj mjeri utječe normalan fiziološki porod, ali u većoj mjeri utječe ako je porod završen forcepsom ili vakuum ekstrakcijom. Treniranje mišića dna zdjelice tijekom ili nakon poroda može tu funkciju poboljšati u kratkom ili srednje dugom roku.

 

– Istraživanje na velikom broju sudionika pokazao je da carski rez ne štiti dugoročno i značajno dno majčine zdjelice.

 

 

Majka se također izlaže značajnom riziku u svim budućim trudnoćama, uključujući:

 

– Smanjenu plodnost.

 

– Povećani rizik od izvanmaternične trudnoće.

 

– Povećani rizik od neobjašnjivih slučajeva mrtvorođene djece: otprilike dvaput češće kod žena koje su prethodnu trudnoću završile carskim rezom.

 

– Povećani rizik od rupture maternice prije ili tijekom poroda (otprilike 1 slučaj od 200), i dva do četiri puta više kad je porod induciran ili stimuliran u nekom trenutku.

 

– Rizik od problema s posteljicom (placenta praevia tj. predležeća posteljica); placentarna abrupcija kad dolazi do ranog odvajanja posteljice; placenta accreta, kada se posteljica ne može odvojiti, sve povećano za dva do četiri puta. Svi su ovi rizici potencijalno rizični i za život i povećavaju opasnost od smrti novorođenčeta. 7 do 15 puta je povećan rizik od hitne histerektomije nakon porođaja (odstranjenje maternice).

 

– Povećan rizik od krvarenja nakon poroda, ozbiljne anemije, transfuzije krvi, ponovljenog carskog reza i infekcije, zbog svih spomenutih razloga.

 

 

Bebe koje su rođene carskim rezom koji nije bio potreban izložene su brojnim rizicima i nepotrebnim intervencijama:

 

– Carske bebe propuštaju aktivaciju organa i hormonskog sustava koji se pokreću kad krenu trudovi, uključujući štitnjaču, nadbubrežnu žlijezdu, bubrege, pluća, crijeva, krvožilni i imunološki sustav.

 

– Promjene u imunološkom sustavu traju najmanje šest mjeseci i promjene u crijevnoj flori (prijateljske bakterije) su stalne.

 

– Gubitak placentarne transfuzije (kad krv i hranjive tvari prelaze od posteljice do bebe sve dok pulsira pupčana vrpca), što može doprinijeti problemima s disanjem i drugim problemima nakon porođaja.

 

– Pet puta veći rizik od potrebe za intenzivnom njegom nakon poroda.

 

– Povećan rizik od prijevremenog poroda; oko 10 posto beba je rođeno više od dva tjedna prerano.

 

– Povećan rizik od problema s disanjem nakon poroda: manji problemi su 6 puta veći u usporedbi s 3 posto kod vaginalnog poroda, čak i ako je porod bio u terminu.

 

– Nakon carskog reza 1,6 posto beba treba respirator za ozbiljne dišne probleme u usporedbi s 0,3 posto kod vaginalnih poroda.

 

– Plućna hipertenzija, od koje 40 do 60 posto zahvaćene djece umire, može utjecati na 3 do 5 od 1000 djece rođene željenim carskim rezom (bez indikacija) u usporedbi sa 0,8 od 1000 djece rođene vaginalnim putem.

 

– Jedan do dva posto rizika za kirurškom ranom (slučajnim rezom djeteta) tijekom operacije.

 

– Rizici za bebu u svim porodima koji slijede nakon carskog reza uključuju: povećan rizik od prijevremenog poroda, niska porođajna težina, loše stanje na porodu i smrt, zbog svih prethodno navedenih razloga.

 

 

Brojne studije proučavaju ima li carski rez uistinu bolje ishode.

 

– Pretjerano uplitanje porodničara na porodu. "Prisutnost visoko obrazovanog kirurga na fiziološkom porodu ja analogno situaciji u kojoj kirurg pedijatar služi kao dadilja zdravom dvogodišnjem djetetu."

 

– Zemlje s velikim brojem porodničara koji nadgledaju zdravu ženu imaju visok postotak carskih rezova, ali bez boljih ishoda (Australija, Kanada, SAD, Grčka).

 

– Modeli skrbi koji podrazumijevaju manje korištenje tehnologije (centri s primaljama, kuće za porode, porodi kod kuće) su barem jednako sigurni, imaju manje intervencija i manji postotak carskih rezova, obično manji od 10 posto.

 

Razlozi za nepotreban carski rez

 

– Majčin zahtjev nije uobičajen razlog za carskim rezom. Internacionalna istraživanja pokazuju da svega jedan do dva posto trudnica traži carski rez bez medicinski opravdanih razloga.

 

– Žene koje preferiraju carski rez obično su već imale carski rez ili su imale "užasno" ili "neugodno" iskustvo prvog poroda i naglašavaju "sigurnost za bebu" kao glavni povod.

 

 

– Vaginalni porod je povezan s visokom razinom najmanje četiri hormona zbog kojih se dobro osjećamo, što pridonosi lakšem povezivanju mame i bebe kao i njihovoj sigurnosti.

 

– U istraživanju sa životinjama, ovi hormoni kataliziraju instinktivno majčinsko ponašanje.

 

– Majke koje su rodile carskim rezom imaju različite hormonske obrasce tri dana nakon poroda, što podrazumijeva dugoročne učinke na ovaj osjetljiv sustav.

 

– Australska studija pokazuje da žene nakon vaginalnog poroda općenito doživljavaju povećanje samopoštovanja, dok žene nakon carskog reza imaju veću vjerojatno doživjeti gubitak samopouzdanja.

 

– Još uvijek se ne znaju suptilni, ali dugoročni učinci zbog lišavanja bebe potpunog procesa rađanja.