Ovo je aktualna slika naših rodilišta i stanje prava žena koje rađaju
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: 123rf
PREMA podacima Ankete o praksama u sustavu maternalne skrbi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini koju su proveli članovi Udruge RODA-Roditelji u akciji, stanje u našim rodilištima što se tiče prakse prema rodiljama nije u tako katastrofalnom stanju, ali definitivno nije niti sjajno. Kako pokazuju rezultati - mjesta za popravak ovog stanja ima i previše i to posebno u onom dijelu koji se tiče prava rodilja. Kako ćete vidjeti u detaljnoj analizi, a sada ćemo samo pojednostavniti zaključak - rodilje se u najvećem broju slučajeva smatra "onima" i "slučajevima", a osim što se liječnici niti ne trude pročitati rodiljino ime tako im isto ne pada ni na pamet upoznati rodilju s njenim pravima i još važnije - s postupcima koje će se na njoj izvesti.
Generalno gledajući izgleda da se smatra kako bi rodilje svoja prava trebale znati dobrano prije poroda, ili bi sa sobom trebale imati neku osobu koja će je upoznati s njenim pravima, biti podrška, moralna i pravna za cijelo vrijeme trajanja poroda.
Kao podrška na porodu u najvećem broju rodilišta smatra se samo parter, ali samo ako su ukoliko su oboje prethodno prošli i platili trudnički tečaj, zakonski ne postoji odobrenje da s trudnicom na porodu bude još netko.
Za razliku od rodilišta u Europi, u našim rodilištima ne postoji zakonska mogućnost da rodilja na porodu ima i partnera i doulu, a ne postoji niti mogućnost da neke stvari iz uobičajene prakse odbije ili traži, i to iz jednog razloga - rodilja ne zna svoja prava niti će ju tijekom poroda liječnici, u velikom boju slučajeva, upoznati s njima.
Samim time rodilje su, čini se, prilično nezaštićene te ne samo da nemaju pravo odluke u malim stvarima (smiju li piti vodu tijekom boravka u boksu, šetati se za vrijeme trudova, odbiti klistiranje)... već nemaju nikakvo pravo same sebi odrediti ritam i pozu rađanja. Time se uvelike krše prava rodilja i to samo zato što je takva praksa u našim rodilištima, a ima ih 30, uobičajena već godinama te bi samim time mogli zaključiti kako možda čak ni mlađi liječnici ne znaju koja sve prava rodilja krše jer je to uobičajena praksa koju su naslijedili od svojih starijih kolega. Tako se to kod nas radi.
U ovoj anketi koju volonteri Udruge RODA provode već sustavno, a anketa je bila dostupna putem online obrasca tijekom devet dana u veljači i ožujku prošle godine, sudjelovalo je ukupno 4.081 žena od koji je 92,2 posto njih rodilo tijekom proteklih pet godina, odnosno njih 62,3 posto koje su rodile tijekom zadnje dvije godine.
Kompletnu anketu moguće je vidjeti na stranicama RODA, a mi je donosimo u nešto kraćem, sažetijem obliku, ali tematski sličnu kao u originalu.
Rutinske intervencije za vrijeme poroda
Kao što vidite iz priloženog velika većina žena bila je prisiljena vrijeme trudova provoditi onako kako su joj rekli - ležeći, u krevetu ili boksu, spojena na CTG monitor. Velika većina žena vjerojatno nikada nije čula da ima mogućnost odbiti klistir te sama sebi odrediti kojim će ritmom roditi. Vidljivo je to iz dva važna faktora - probijanja vodenjaka i dobivanje dripa - što je nažalost uobičajena praksa u velikoj većini slučajeva (više od 60 posto) da se za ta dva pitanja ženu uopće ništa ne pita. Dakle, ona jednostavno po našoj praksi nema pravo odbiti ni jedno ni drugo, niti im liječnici prije tih aktivnosti dolaze podrobno objasniti postupak koji namjeravaju raditi tijekom njenog poroda, a o čemu govori naredno poglavlje.
Pristanak i privatnost
Prema našem Zakonu o pravima pacijenata liječnik bi svaki planirani postupak morao podrobno, razumljivim jezikom, objasniti pacijentu te zatražiti njegov pristanak, takva se praksa u našim rodilištima bilježi nažalost tek u manjem broju slučaja, a ako samo uzmemo podatak da je čak 75 posto žena rađalo bez da im se liječnik uopće predstavio, možemo lako zaključiti sljedeće: Ako im je to bilo teško, zamislite onda kako im je teško pojasniti svaki korak poroda te za svaki od njih tražiti pristanak i mišljenje rodilje. A to je još jedan jasan znak koliko se za vrijeme poroda mari za rodiljino mišljenje.
Oprema za rađanje i položaji
Iz ovog je dakle vidljivo sljedeće - u Hrvatskoj mali broj rodilišta uopće ima adekvatnu opremu za rađanje osim kreveta, a čak i kada ih imaju (lopte, stolčić, kada) u najvećem broju slučajeva rodilje uopće ne upoznaju s tim dostupnim metodama rađanja. Tako doslovno ispada da se rodilja prije poroda mora jako dobro raspitati ukoliko želi roditi na način na koji će smatrati da će joj biti ljepše i lakše.
Osjećaji za vrijeme poroda
Da nije sve tako crno dokazuju sljedeći rezultati koji kažu da je samo u polovicu broja svih slučajeva bilo jako crno, a u onoj drugoj polovici je vjerojatno bili sivo.
Žene se na svom porodu, a za koji će svaka žena reći da joj je to jedno od najosjetljivijih iskustava u životu, nisu osjećale ni dobro ni sigurno, a posebno su se tako osjećale one rodilje koje uz sebe nisu imale podršku bliske osobe.
Prema ovoj Anketi polovina anketiranih imala je uz sebe partnera, što je, vjerujemo, brojka koja stalno raste, međutim ostaje problem da žene uz partnera ne mogu imati još nekoga (sestru, majku, prijateljicu). Postoje čak i slučajevi gdje je rodilja uz sebe, umjesto partnera, imala žensku osobu u pratnji te je bila sustavno diskriminirana od strane liječnika koji su smatrali da je riječ o homoseksualnoj partnerici. Postoje čak i rodilišta u kojima žene s invaliditetom nisu mogle uz sebe imati svog asistenta unatoč činjenici da samo to rodilište ne pruža nikakve specijalne usluge ženama s invaliditetom.
Učinci porodnih praksi na postpartalni period
Od ovih je rezultata svakako najrazornija činjenica kako je čak 33 posto anketiranih žena (više od 1.300 njih) izjavilo kako ih je iskustvo na porodu nagnalo da ozbiljno razmisle hoće li se u budućnosti ponovno odlučiti na dijete - samo radi lošeg porođajnog iskustva.
Dakle, trauma od poroda i dalje ostaje visoko na ljestvici, točnije na petom mjestu, stvarnih razloga loše demografske slike Hrvatske.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
