Foto: Joanna Paciorek, Ilustracija Index

BOK, prijatelju čitatelju! Kako si? Ajde neka. Prošli tjedan 39, ovaj tjedan 17 stupnjeva, vrijeme leti, Jugoslavija je bila super, čitčet čet.

Kad već čitčetamo, prije nego što počnem za pravo, znaš kaj mi nikad nije jasno? Kak… ček da ovo sročim bolje nego što mi je u glavi. Znaš ono kad netko na Facebooku na primjer prodaje nešto, tipa prodaje majicu? Znaš, e super. I onda taj netko tko prodaje tu majicu stavi sliku te majice, pratiš? I onda taj netko napiše opis koji kaže nešto u stilu: Bijela pamučna majica s kul natpisom, 99 kuna. Znaš to? E, super. Znaš kaj mi nikad nije jasno? KAKO, ali KAKO?!?!?! se uredno ispod takvog opisa u komentarima pojavi barem 10 osoba koje pitaju: "Cijena?" Turbo sokovnik, samo 149 kuna. Marija iz Požege:. "Cijena?" Masaža leđa samo 99 kuna. Tomislav iz Labina: "Cijena?" Mikrodermoabrazija pazuha, sada na akciji za 790 kuna! Cabernet Sauvignon iz Dubrave (što je najgore, vjerojatno postoji neki Kaberne Sovinjon tamo): "Cijena?" Pa jebemte čoravu/vog/wang, di gledaš? Ako iz poruke "samo 99 kuna" ne znaš iščitat da nešto košta 99 kuna, odi na MUP i odjavi se iz zapisnika. Nisam uzrujana, samo mi je palo na pamet i to je sad kraj priče.

BTW sad kad sam bila u Dalmaciji sam na radijskoj reklami čula da Maja Šuput ima pjesmu koja ide: "112, zovi doktora!" - što je zapravo vrlo korisna pjesma. Jest da postoje bolji načini da zapamtiš koji je broj od doktora, ali ni ovo nije loše. Zapravo bi bilo super da sve te narodne pjesme imaju neki poučan sadržaj. Riječi su ionako smeće i samo je bitan melos, pa zašto onda ljudi barem ne bi učili dok slušaju takve pjesme? Mlada duckfacerica koja živi za Jelenu Karleušu  i bronzer će i dalje slušat takav melos, ali zamisli da umjesto "napravi mi sina pod svetlima kasina" sluša poučne tekstove. Na taj način bi mogli preoblikovat mlade umove. Na primjer, jedna pjesma je recept za filanu papriku i super je i melodična je i vrti se svake subote u Sidru ili u klubu Silovane pužnice i jednom kad ju naučiš - znaš napravit filanu. Druga je o lijepom ponašanju u prometu. Saša Matić ti pjeva koliko je bitno dat žmigavac kad se prestrojavaš i kako pravilno zamijenit gumu (znam da je Saša Matić full loš primjer za konkretan slučaj). Tony Cetinski i Žak imaju duet o tome kako se ispunjava porezna prijava (i Mamić repa na na refrenu kako se ne ispunjava). Korisne stvari koje te pripremaju za život. Josip Katalenić pjeva o tome koliko je važno usporiti pored škole ovo je već odvratno. Zamisli mogućnosti. One naaajgore cajke, prenamijenjene u edukaciju. Seljanka sa špičastim noktima i plišanom trenirkom na kojoj piše SEXY će i dalje bit seljanka, ali barem će dobro kuhat i bit fina u prometu. To je način na koji možemo promijeniti svijet. Tonči Huljić, napravi to!

Uglavnom, skrenula sam s teme koju nisam ni započela. Imam 2 nagradna pitanja za tebe. Prvo, što je moja mama htjela reći u ovoj poruci: "Siper ke o stojilmp iza samka prema sredonip?" Kasnije smo skužili da joj je mobitel loše kalibriran za tipkanje pa smo popravili situaciju, ali čini mi se da sve mame imaju taj talent da napišu takvu poruku. Moja ne može napisat "pusa" iz prve da ga jebeš. Pura. Pisa. Psua. Pas. Al nikad pusa. Što je najgore, većina nas razumije točno što je mama htjela reći pa čak i ako fula svako slovo. To je taj neki poseban odnos mama-mobitel-dijete koji je teško shvatiti, ali je lijepo.

Drugo nagradno pitanje mi je palo na pamet danas dok sam se vraćala iz shoppinga. Išla sam kupit rekete za rekreaciju na otvorenom i sladoled, ISUSE kupila sam sladoled, zaboravila sam već, ček sec.

JEBENO, imam sladoled.
Uglavnom, da se vratim na priču. Na izlasku sam prošla pored mladog para. Cura i dečko, hodaju pored pekare u shopping centru - jednim okom sam gledala u njih a drugim u kiflice s makom koje su taman izašle iz pećnice. Uho mi je slušalo Taylor Swift koja je bila na razglasu, ali brzo se prebacilo na djevojku koja je prijetećim tonom objašnjavala svom dečku kako će stvari danas izgledati: "…i ako ćeš ti hodat SEDAM koraka ispred mene cijelo vrijeme, odmah idemo doma!" On je izgledao kiselo kao paprike koje se spremaju u teglicu za jesen (BTW došle su te male, za kiseljenje, kupi si) i kimao glavom. Niš novo, viđam to u shopping centrima svaki dan. Cura si je došla kupit badić, dečko ide s njom jer probaj pogodit a) i on nekaj kupuje? NE b) voli ić u shopping? NE c) su zajedno i mora jer se boji reć da ne želi NE d) kaj nije c) točan odgovor? JE.
Drugo nagradno pitanje koje želim postavit danas je: ZAŠTO cure vode dečka u shopping? Već sam pisala o ovom ali moram opet jer su sniženja i dućani su puni nabrijanih cura i njihovih tužnih polovica koje stoje sa strane i traže najbližu utičnicu u koju će ugurat prst i okončat svoj kiseli život. Zašto vodiš Marka u shopping, Ivana? Šta ti je napravio? Jel u kazni? Ak je u kazni, ovo je full glupa kazna. Odvedi ga na depilaciju. Ili na Magic Mike XXL. Nemoj u shopping jer na taj način ne kažnjavaš samo njega. Kažnjavaš svijet. Sad ću ti objasnit.

Znam da će ovo zvučat sebično ali Majkl Đekson kaže da počneš sa čovjekom u ogledalu iliti od samog sebe pa ja počinjem upravo tako - za početak, nemoj vodit Marka u shopping jer MENI smeta. Ne samo meni, ja sam predstavnik svih žena kojima je shopping otežan jer je Marko tu. Dok ti gledaš kaj bi ponijela u garderobu, Marko ne zna kam bi sa sobom. Zapravo zna, najradije bi pobjegao u Karlovac i proveo ostatak života kao incognito pekar kojeg svi zovu Giuseppe ali ne može jer nije završio pekarsku školu tak da niš od toga. Kad Marko ne zna kam bi sa sobom, stane se TOČNO, nećeš vjerovat Ivana ali TOČNO ispred majice koju ja želim pogledat. Onda ga ja moram zamolit da se makne i onda je još tužniji jer ima osjećaj kao da smeta što je super osjećaj jer je točan. Tvoj Marko nije jedini Marko u dućanu jer ima još Ivana koje vode svog Marka u dućan i before you know it, NITKO nemre do majice jer je Marko svugdje. Ne znam kakva si s Matrixom, Ivana, ali agent Smith situacija nije lijepa situacija kad su sniženja.

Druga stvar zašto ne bi smjela vodit Marka u shopping - Marko FULL ne voli ić u shopping. "Ali nije mi nikad rekao…" NIJE ti nikad rekao jer se boji da ćeš mu uskratit vaginalne beneficije i da će dobit "blue balls." Ja ću ti reć jer sam indiferentna prema tvojim seksualnim uslugama: Marko ne voli ić u shopping. Prvo, jer ne razumije koji će ti huras (danas sam vrlo pristojna) još jedne crne cipele kad imaš već 20 komada a nisi centipede - JA razumijem zašto ti treba 20 istih cipela jer znam da nisu ISTE, ali ja sam žena. Marko nije žena, što je u 99 posto slučajeva ok za tebe. Marko ne zna jel ti na oker košulju bolje paše cinober suknja A kroja ili krem puff šosić na falde, ne zna jel ti baby plava haljina ide na puder roze wedgeice i ne zanima ga dal je bolje kombinirat maxi suknju s crop topom ili s običnom majicom bez rukava - to ne znači da te  Marko ne voli, to samo znači da Marko nema dečka. Ne kažem da svi dečki s dečkima vole modu i shopping, ali 9 od 9 njih koje ja znam vole. Marko ne voli čekat dok kupuješ haljinu, ne voli čekat dok ju isprobavaš, a još manje voli ić s tobom u garderobu i dogovarat na pitanja tipa "kak mi stoji" i "jel mi guzica debela u ovom" i "gdje je Claudia Beni?" Opet, ne zato što te ne voli, nego zato što te ne razumije.

Ti i Marko ne vidite haljinu na isti način. Ti vidiš duljinu, boju, kroj, postotak elastina, postotak glutena (još malo će i to bit, pazištatikažem), Made in Taiwan, s kojom torbom ti ide, s kojim cipelama ti ide, ne ipak ne ide s nijednim morat ćeš kupit nove cipele, di ćeš kupit cipele, da čekaš sniženje, nemoj čekat sniženje, vidiš scenarij izlaska u kojem si najljepša i sve frendice su ljubomorne na tebe jer si ti Bijonsa a one su back vokali… i to sve prije nego što si ju obukla. Marko vidi stvar oko koje se full jako trudiš da bi ju kupila, a nije za jest.
I kaj onda napraviš, Ivana, kaj napraviš nakon svega kroz što je Marko već morao proć? Izađeš van nakon pola sata i kažeš Marku: "Ipak neću uzet haljinu, nije mi nešto. Imam sličnu doma." I Marko u tom trenutku pomisli (REDRUM) kako je lijepo bit Katalenić - tamo gdje je on nema ni dućana, ni žena. To radiš kad Marka vodiš u shopping.

Znam da si sebe i svoje frendice uvjerila da je Marko sretan kad idete u centre i gledate NOVO! i ZADNJI BROJEVI!, ali nije sretan. Beskoristan je, tužan je i boji se. Ti vidiš haljine i sniženja, on vidi druge stvari. Vidi hrpu pomahnitalih žena, vidi minus na računu, vidi one tenisice na visoku petu i malo ga je strah. To je pogrešno. Muškarci nisu stvoreni za shopping. Oni kad idu nekaj kupit, idu po principu: Veni, vidi, vici. Majica. Jel moja veličina? Kupit ću, kakvo probavanje. Žena koja ide u shopping ide po principu: Veni, vidi, vidi, vidi, ajme vidi ovo, jebote vidi samo 250 kuna, vidi koja haljina, vidi ovo već imam al od viška glava ne boli, vidi ovo mi je bilo ružno, al za te pare je dobro, Marko ljubavi vidi kak mi ovo stoji - VICI ne postoji.

Pusti Marka da radi nešto pametno dok ti kupuješ - da je Newton onaj dan kad mu je jabuka pala na glavu umjesto pod drvetom, bio u shoppingu sa ženom, još uvijek ne bi znale zašto nam sise s godinama idu prema dolje. Marko nije produktivan kad stoji nasred Zare. Nije. A mogao bi bit produktivan negdje drugdje. Mogao bi otić na pivu u birc, što znači da bi popio pivu, platio ju, čak bi ostavio napojnicu konobaru koji bi onda te novce potrošio na nešto korisno, tipa žvake, što znači da bi tu večer možda zbario curu koja mu se sviđa, jer ima samopouzdanje zbog svježeg daha. Možda bi se i oženili, i napravili klinca koji odraste i spasi svijet od asteroida koji bi nas uništio. PDV od pive koju je Marko popio ide državi koja te novce ulaže u šta god već ulaže, pivovara zarađuje što znači da se s vremenom otvaraju nova radna mjesta, nova radna mjesta znače povećanje potrošnje, a veći raspoloživi iznos novca za radnike znači i rast potražnje te postoji mogućnost za otvaranje novih prodajnih jedinica koje trebaju radnu snagu, a nova radna snaga ponovno generira potrošnju i tako u nedogled… Uglavnom, ako ti vučeš Marka sa sobom u shopping, ne uništavaš samo njegov i moj dan, uništavaš rast BDP-a, i potencijalno cijeli svijet, što je jako ružno od tebe i prestani to radit.  

Ukratko, Ivana, samo zato što je tebi fino kad je Marko s tobom u shoppingu, ne znači da ga stvarno moraš povest. Kog boli k šta je tebi fino? Zamisli da svi samo radimo šta je tebi fino. Ne možemo tako, Adolfe, druže. I opet se vraćamo na Spocka i na "the needs of the many outweigh the needs of the few, or the one." NEEDS. Ja trebam da Marko ne ide u shopping s tobom. Marko treba da Marko ne ide u shopping s tobom. Ekonomija treba da Marko ne ide u shopping s tobom. To je needs of the many. Ti čak nisi ni few, nego one.

Prestani vodit Marka u shopping.

Spasi ekonomiju.

Filane paprike.

Prethodne kolumne Andree Andrassy pročitajte ovdje.