Foto: Duško Jaramaz/Pixsell

36-GODIŠNJI Hans Staufenberg iz Münchena prije četiri je godine bio na odmoru u Hrvatskoj. Nedavno mu je stiglo pismo iz odvjetničkog ureda u Hrvatskoj, u kojem ga se traži da plati 400 eura kazne.

"Mislim da je ovo pogrešno iz nekoliko razloga. Prvo, netko me mogao u Hrvatskoj upozoriti na 'prijestup' s obavijesti ispod brisača. Drugo, kazne za pogrešno parkiranje su od 10 do 20 eura", priča za TZ.de i dodaje da mu odvjetničko pismo daje 14 dana da plati, inače su ovlašteni da se prisilno naplate.

Ništa od prisilne naplate

Nijemci navode da ovo nije izoliran slučaj. Čelnik pravnog centra Njemačkog autokluba (ADAC), Markus Schäpe, kaže da se ovakva kazna ne može naplatiti prisilno, o čemu je odlučivao Europski sud pravde. Staufenbergu preporučuje da obavijesti odvjetničku tvrtku o odluci Europskog suda pravde.

Zanimljivo, u pismu odvjetnika piše da postoji nalog o prisilnoj naplati, no on nije dodan uz pismo. TZ.de navodi da "istočnoeuropski odvjetnici koji utjeruju dugove često uspijevaju izvršiti pritisak ovakvim pismima".

Što je presudio Europski sud pravde?

Europski sud pravde presudio je prošle godine da kazne za parkiranje mogu biti naplaćene širom EU-a, ali ne bez sudske odluke. Riječ je bila o slučaju jednog Nijemca koji je zbog pogrešnog parkiranja na jednom gradskom parkiralištu u Puli morao platiti kaznu u iznosu od 13 eura. No zahtjev za naplatu je primio tek kasnije, od jednog hrvatskog javnog bilježnika. Nijemac je uložio žalbu, pa je sud u Puli zatražio mišljenje o tom slučaju od Europskog suda pravde.

Europski sud upozorio je da je za prisilnu naplatu nužna prethodna sudska odluka kako bi se i ‘prekršitelju’ pružila prilika za iznošenje obrane. Dakle, zahtjev javnog bilježnika tu nije dovoljan kao osnova za naplatu. Ta pravila vrijede i za gradska i za privatna parkirališta, piše Croexpress.

ADAC pozorno prati ovu situaciju, a kažu kako dosad nije bilo slučajeva u Njemačkoj u kojoj su ovakve navodne odluke o prisilnoj naplati doista i izvršene.