Lalovac: Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, imamo izvanredno stanje!

R.I.

11:39, 09. lipnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: Hina

MINISTAR financija Boris Lalovac najavio je novi prijedlog zakona o ograničavanju zateznih kamata na potrošačke kredite na najviše 10,35 posto te na stambene na 8,35 posto.

"Kamate, naročito zatezne kamate, veliki su problem za građane i poduzetnike i njihovo obračunavanje nije ujednačeno. One se moraju regulirati i ograničiti zakonom", izjavio je to u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan' ministar financija Boris Lalovac.

Lalovac je kazao i kako je zbog duga blokirano 59,6 milijardi kuna. Na pravne osobe i obrtnike odnosi se 32,4 milijarde kuna dok na građane otpada 27,1 milijardu kuna. Na to je obračunato 24,2 milijardi zateznih kamata.

"Iz ovih brojki se vidi da vjerovnici neće naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate. Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, radi se o dužničkom ropstvu", naglasio je Lalovac.

"Ovo je izvanredno stanje"

Direktor Hrvatske udruge banaka Zlatko Bohaček kazao je kako je ovo krivi način da Vlada zaštiti građane. Kazao je kako zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati.

"Nema te matematike i stope rasta koja će građanima omogućiti da vrate enormne zatezne kamate. Ne možemo svi govoriti, u knjigama smo učili - ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. Ovo je izvanredno stanje", poručio je Lalovac na što mu je Bohaček kazao kako "sve ovo dobro zvuči, ali je neizvedivo u praksi".

Bohaček se suprotstavio mišljenju da građani najprije plaćaju glavnicu, a potom kamate.

Gdje je Zakon o osobnom bankrotu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedno od mogućih rješenja za rješavanje nagomilanih dugova je i najavljivani Zakon o osobnom bankrotu, koji bi trebao biti donesen ove godine.

Osobni bankrot je sličan stečaju koji prolazi tvrtka, jedino što je u ovome slučaju riječ o pojedincu koji ga službeno proglašava pred sudom. Svi koji ga proglase, imovinu i prihode stavljaju na raspolaganje svom "stečajnom upravitelju", koji upravlja njihovim prihodima, imovinom i izrađuje plan vraćanja dugova. Dužnik najčešće zadržava samo osnovne prihode za. Ostaje bez dijela plaće, kartica i mogućnosti novog zaduživanja. Banke ga stavljaju na "crnu listu" i vrlo teško će više dobiti kredit.

Banke i sada mogu otpisivati dugove, ali to rijetko čine

No pitanje je da li će taj zakon stvarno pomoći građanima koji imaju manje dugove, a svejedno ih ne mogu plaćati, jer banke već i sada imaju mogućnost otpisa dugova, koji se, očito je prema podacima, koristi samo u iznimnim slučajevima.

Naime, krajem prošle godine Sabor je usvojio Izmjene zakona o porezu na dobit. Tim je izmjenama omogućeno bankama da poreznu osnovicu umanje za iznos otpisanih potraživanja građanima, kojima mjesečna rata ugrožava egzistenciju.

Prema članku 9., stavak 5, Zakona o porezu na dobit "u porezno priznate rashode kreditne institucije uključuje se iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita, te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa ako je utvrđeno da je otpis proveden radi olakšanja otplate kredita korisnicima kojima iznos mjesečne otplatne rate ugrožava osnovne životne potrebe, odnosno kako bi se spriječilo provođenje ovrhe od strane kreditne institucije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.