Foto: Hina

UKRAJINCI u nedjelju biraju novi saziv parlamenta, što je posljednji politički korak revolucije koja je počela prije gotovo godinu dana, i očekuje se da će nakon njih zemlja napokon početi provoditi prijeko potrebne reforme, ali to neće riješiti sve njezine probleme, posebice prorusku separatističku pobunu na istoku te zemlje.

Kad su Ukrajinci prošle zime izišli na ulice tražeći ostavku proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, njihova poruka bila je jasna - htjeli su čvršće veze sa zapadnom Europom, iskorjenjivanje korupcije i pravednije i otvorenije društvo.

U svibnju su izabrali novog predsjednika - poduzetnika Petra Porošenka, koji je obećao da će ispuniti njihove zahtjeve, ali na vlasti je i dalje saziv parlamenta u kojem su mnogi bivši Janukovičevi saveznici, a politički sustav još nije promijenjen. Parlament je pristao na čvršće veze s Europom, ali nije bio voljan poduprijeti borbu protiv korupcije ni druge mjere.

Nedovršena revolucija

I dok su nove vlasti u Kijevu potpisale sporazum s EU-om, velike promjene koje su tražili prosvjednici nisu se ostvarile. Napori za suzbijanje korupcije i obnovu disfunkcionalnih državnih ureda pali su u vodu i milijuni Ukrajinaca i dalje čekaju svoju revoluciju. Nedavno istraživanje USAID-a pokazalo je da čak 76 posto Ukrajinaca nema povjerenje u parlament. Za usporedbu, manje se vjeruje samo ruskim medijima. Samo 39 posto ispitanika odgovorilo je da politički sustav u zemlji smatra demokratskim.

Kako bi se oslobodio ostataka starog režima u parlamentu, Porošenko je raspisao prijevremene izbore na kojima se očekuje pobjeda njegova bloka. Po rezultatima ispitivanja javnog mišljenja Instituta za sociologiju Kijeva i Zaklade demokratskih inicijativa, objavljenim ovoga tjedna, za Porošenkov blok, potpuno novu koaliciju koja je utemeljena kako bi ga poduprla na predsjedničkim izborima, u kojoj je i Udar kijevskoga gradonačelnika Vitalija Klička, namjerava glasovati 30 posto birača, a slijede oporbena nacionalistička Radikalna stranka populista Olega Lijaška (13 posto) i Narodna fronta premijera Arsenija Jacenjuka (11 posto).

Prozapadna stranka Samopomoć, uglavnom sastavljena od aktivista civilnoga društva koje vodi bivši gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij, trebala bi dobiti 8,5 posto glasova, a Domovina, stranka bivše premijerke Julije Timošenko 7,5 posto. Jaka Ukrajina koju vodi oligarh i bankar Serhij Tipiko i Oporbeni blok, otvoreno proruska stranka, mogle bi prijeći izborni prag od pet posto za ulazak u parlament.

U Ukrajini je na snazi proporcionalni izborni sustav, tako da se pola od 450 zastupničkih mjesta bira sa stranačkih lista, a pola u izbornim jedinicima.

Od 29 stranaka koje se natječu za ukrajinski parlament - Vrhovnu Radu - nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom. Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.

Čeka se prvi "postmajdanski" parlament

Parlamentarni izbori u Ukrajini važni su za političku stabilnost i budućnost te zemlje jer bi prvi "postmajdanski" parlament mogao omogućiti mirnu reintegraciju okupiranih istočnih područja i nastavak reformi, izjavio je u utorak hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković, koji od Hrvatske očekuje da što prije u proceduru u Hrvatski sabor uputi prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine i tako toj zemlji pomogne na putu u Europu.

Plenković je prije dva tjedna izabran za voditelja promatračkog izaslanstva Europskog parlamenta na parlamentarnim izborima u Ukrajini 26. listopada, koje će utvrditi kako su provedeni izbori koji bi trebali biti u skladu s najvišim demokratskim i međunarodno priznatim standardima.

Plenković, koji je i predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu, najavio je da će promatračka misija od 13 europskih zastupnika aktivnosti u toj zemlji početi 24. listopada, a završit će ih na konferenciji za novinare 27. listopada. Članovi promatračkog izaslanstva Europskog parlamenta bit će, kao i obično, integralni dio Međunarodne promatračke misije za izbore u Ukrajini pod vodstvom ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te njezina ureda za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/ODIHR). Promatrači iz Europskog parlamenta nadzirat će izbore u sedam gradova: Kijevu, Harkivu, Lavovu, Odesi, Černihivu, Čerkasiju i Dnipropetrovsku.

Izbore će nadzirati više od dvije tisuće stranih promatrača.

Ti se izbori, kao i prošli predsjednički izbori u svibnju, rekao je Plenković, održavaju u posebno zahtjevnim okolnostima i uvjetima kad je riječ o dijelovima ukrajinskog teritorija Donecku i Luhansku. Objasnio je kako se, prema informacijama kojima raspolaže, tu izbori neće moći održati kao u ostalim dijelovima Ukrajine, a vlasti će svojim državljanima omogućiti da glasuju tako da dođu u najbližu susjednu regiju i ondje obave svoju građansku dužnost.

Na predsjedničkim izborima u svibnju u Donbassu se moglo glasovati samo na 20 posto biračkih mjesta. Ukrajinsko izborno povjerenstvo procijenilo je početkom listopada da će otprilike dva od pet milijuna birača u Donecku i Luhansku moći izići na parlamentarne izbore.

Strani analitičari slažu se da su parlamentarni izbori iznimno važni za izgradnju ukrajinske države, ali, ističu, nije vjerojatno da će oni promijeniti dinamiku sukoba na istoku zemlje, gdje je u šest mjeseci poginulo više od 3700 ljudi. Upravo suprotno, misle da će "zacementirati" trenutačno političko stanje u Donecku i Luhansku koji su izvan ukrajinskih državnih struktura.

Porošenko želi jasan mandat

Predsjednik i novi saziv parlamenta bit će suočeni s mnogim teškoćama, među kojima se posebice ističe umiješanost Rusije u separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Ta regija neće glasovati u nedjelju, nego će nekoliko dana poslije, 2. studenoga, održati vlastite izbore koje vlada u Kijevu smatra nelegalnima. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin pozvao je Rusiju da zaustavi nelegalne izbore jer bi oni mogli uzrokovati trajnu podjelu.

U svakom slučaju, očekuje se Porošenkova pobjeda koja bi trebala biti dovoljno uvjerljiva da s drugim proreformskim strankama sastavi vladu. Porošenko želi jasan mandat i legitimitet za provedbu reformi i integraciju Ukrajine s Europom. Najavljuje bolju provedbu zakona, decentralizaciju vlasti, reformu političkog sustava i policije, u kojoj su i dalje mnogi stari kadrovi, iskorjenjivanje korupcije i ostalih negativnih ostataka Janukovičeva režima.

Jedan od prosvjednika - revolucionara s glavnoga kijevskog trga rekao je za Reuters: "Majdan je predstavljao mnoge dobre stvari, ali ostvarena je samo jedna - odlazak Janukoviča. Sve drugo ostalo je otvoreno."