Foto: FAH

UČENICI zagrebačke 18. gimnazije jučer su organizirali tribinu pod nazivom "Posao iz snova ili noćna mora“, na kojoj su ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću postavili niz pitanja, među kojima su najvažnija bila dva - ima li posla za mlade u Hrvatskoj i zašto ih sve više odlazi u inozemstvo.

O problemu nezaposlenosti mladih, o činjenici da, za razliku od prije desetak godina, sama diploma više nije garancija za ulazak na tržište rada, već se traže dodatna znanja i vještine te o svojim iskustvima u tome kako pronaći posao govorili su Marko Milić, student prava koji trenutno radi u Uredu europskog zastupnika Andreja Plenkovića i bivši učenik 18. gimnazije Robert Šteković, koji je diplomu stekao u Švicarskoj, a potom se vratio i radi u jednoj stranoj tvrtki.

Brojke su još uvijek pesimistične

Ministar Mrsić, koji je na tribinu došao s velikim zakašnjenjem, ispričavši se da je bio na sličnom skupu koji se odužio, naveo je da je od ukupno 323 tisuće nezaposlenih oko 100 tisuća mladih, koji većinom imaju samo osnovno i srednje obrazovanje. To je, kako je ocijenio, veliki problem jer za njima ne postoji interes na tržištu rada i mora im se omogućiti doškolovanje ili prekvalifikacija, što se i radi kroz program Garancija za mlade i ostale mjere aktivne politike.

Rezultati se vide, jer se stopa nezaposlenih mladih smanjila za desetak posto i sada iznosi oko 42 posto, rekao je Mrsić.

"No, svjesni smo da je to još uvijek ogromna brojka i da je treba smanjivati, a za to je potrebna i reforma obrazovanja koja će pridonijeti zanimanjima potrebnim tržištu rada", dodao je.

Studentica: Zalažete li se za smanjivanje upisnih kvota za fakultete?

Na pitanje studentice ekonomije da li se zalaže za smanjivanje upisnih kvota za fakultete, odgovorio je protupitanjem - bi li ona prihvatila moguću Vladinu odluku da, primjerice, jednu godinu nema upisa na ekonomske fakutete s obzirom na to da ima puno nezaposlenih ekonomista.

Tržište rada, nastavio je, treba biti korektiv za upisne kvote. Država ne može ograničavati ili zabranjivati pravo na studiranje nečega za čime nema potrebe na tržištu rada, ali raznim poticajima, poput stipendija ili jeftinijeg studenskog smještaja, može usmjeravati učenike prema zanimanjima za koja postoji potreba.

Glede odlazaka u inozemstvo, Mrsić je ustvrdio da ta brojka "raste kao kvasac“ zbog činjenice da je Hrvatska u izbornoj godini, da se spominje 100 tisuća mladih koji su otišli, ali da zapravo statistike nema.

Njemačka lani izdala 23 000 radnih dozvola za hrvatske državljane

"Odlazak svakog čovjeka je veliki gubitak, ali Hrvatska je sad zemlja EU-a i tržište rada je golemo i otvoreno", rekao je ministar, dodavši da je Njemačka lani izdala 23 000 radnih dozvola za hrvatske državljane, dok su brojke za druge države male.

Govoreći o stečenom iskustvu u uredu europskog parlamentarca, Marko Milić je kazao da treba razlikovati to da li je netko otišao "trbuhom za kruhom" ili po stjecanje i razmjenu novih znanja.

Razmjena znanja i vještina je dobrodošla, a to potiče i Europska komisija, u kojoj je danas u većini "Erasmus generacija“, ona koja je u svojoj studentskoj dobi znanja, osim u matičnoj državi, stjecala i u inozemstvu, ustvrdio je.

U švicarskom hotelijerstvu se šest mjeseci uči, pa se šest mjeseci ide na praksu

Govoreći o stjecanju diplome iz hotelijerstva, Robert Šteković je ocijenio da se program na fakultetu u Švicarskoj od hrvatskog najviše razlikuje po tome što se tamo šest mjeseci uči, a šest se provodi na praksi. Svatko odabire praksu u jednom ili više sektora, a što ih je više, to su veći izgledi za dobivanje posla, jer je takva osoba osposobljena za više poslova, rekao je.

Hrvatska mora reformirati sustav obrazovanja i prilagoditi ga tržištu rada, a mlade treba učiti da budu samostalniji i da uz redovno školovanje stječu što više vještina i znanja, volontiranjem, praktičnim radom ili razmjenom iskustava s vršnjacima iz drugih država, zaključak je svih sudionika tribine