Novi Zeland mijenja zastavu, treba li i Hrvatska?
Foto: Boris Ljubičić/Facebook
ČETRDESET dizajna zastave, mnoge sa zvijezdama, paprati i maorskim motivima, ušlo je u uži izbor za novi barjak Novog Zelanda.
"Vodili smo se mišlju da bi nova zastava trebala nedvosmisleno simbolizirati Novi Zeland i slaviti nas kao naprednu, inkluzivnu naciju", rekao je predsjednik ocjenjivačkog suda, profesor John Burrows.
Jedna od mogućih zastava prikazuje srebrnu paprat na crnoj pozadini, simbol koji su proslavile novozelandske sportske reprezentacije, posebno slavni ragbijaši i koji priželjkuje premijer John Key prema čijem je suda sadašnja zastava simbol novozelandske kolonijalne prošlosti.
> Zvijezde i paprati u užem izboru za novu zastavu Novog Zelanda
Novozelanđani će priliku da izaberu najbolji od četiri dizajna koja uđu u uži izbor imati na referendumu potkraj godine, a odluku između potencijalne nove ili zadržavanja stare na drugom referendumu u ožujku 2016. godine.
Slobodna rasprava
Kod nas pak sama sugestija o izmjeni dizajna aktualne hrvatske zastave izaziva negodovanje o čemu smo porazgovarali s jednim od naših najpoznatijih zagovaratelja izmjene dizajna, Borisom Ljubičićem, koji već dugo ističe da je naš stijeg ostao u zastarjeloj i ishitrenoj vizualnoj formi i traži zrelu raspravu s ciljem da se napravi "skok u vremenu".
"Ja mislim da je prošlo 25 godina od formiranja zastave koju imamo i da je sada sasvim slobodno o njoj razgovarati. Gospođa Kolinda je na Alci rekla da svi imaju pravo unaprjeđivati Hrvatsku i doprinositi joj, a promjena zastave je jedan primjer doprinosa," kaže Ljubičić i podsjeća na povijesni kontekst u kojem je nastala aktualna zastava.
"Mislim da je Tuđman puno napravio za Hrvatsku i to se ne može poreći, ali kad se radi o takvim stvarima kakva je osnovni vizualni identitet, onda to treba gledati profesionalnije, a ne samo politički. To je jednostavno bio taj politički trenutak u kojem je zvijezda prekrivena grbom, koji također nije idealno napravljen. U rješenju koje ja zagovaram kvadrat pokriva čitavu površinu zastave. Radi se o crvenim, bijelim i plavim poljima, dakle imamo sačuvane boje, a identitet grba je potenciran. To je taj pomak prema vremenu u kojem jesmo," dodaje dizajner.
U raskoraku s prošlošću i budućnošću
Formalno, izgled naše zastave određuje Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske u čl. 10., donesenom u vrijeme sveopćeg ushićenja hrvatskim znakovljem koje je poticao pokojni predsjednik Franjo Tuđman.
"Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. Grb Republike Hrvatske je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave."
No, iako je forma današnje zastave regulirana zakonom, ona je kroz prošlost često mijenjala svoj izgled. Kako piše u arhivi Vijenca Matice hrvatske, "naša je trobojnica nastala 1848. kao crven-bijeli-plavi, znak Trojedne Kraljevine, a prvi se put službeno pojavila kao instalacijska zastava bana Josipa Jelačića. On je na inauguraciji i nosio te boje, a zastava se i danas čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Nakon uvođenja Bachova apsolutizma 10. rujna 1852. ukinuto je pravo isticanja trobojnice, a smjele su se upotrebljavati samo dvobojne zastave pojedinih regija: Kraljevina Hrvatska bila je crveno-bijela; Kraljevina Slavonija plavo-bijela; a Kraljevina Dalmacija plavo-žuta. Od 1868. ponovno se ističe trobojnica Trojedne Kraljevine s grbovima triju kraljevina nadsvođenim krunom Sv. Stjepana. U raznim inačicama pozicije grbova ta se zastava rabila do 1918., kad je u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba naša zastava bila čista trobojnica, bez grba. U Banovini Hrvatskoj zastava se upotrebljavala s grbom ili bez njega, a grb je bio šahovnica s prvim crvenim poljem. U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske trobojnica je imala grb s prvim bijelim poljem, a u lijevom gornjem kutu nalazila se tropleta vitica u simbolici pletera sa slovom U u sredini. U vrijeme Jugoslavije Hrvatska je imala trobojnicu s petokrakom u sredini."
Grb u srcu desnice
Ako je suditi po povijesti, promjena dizajna hrvatskog barjaka ne bi trebala biti tabu, ili barem to nije bila do modernih vremena. S druge strane, "test s registarskim pločicama" pokazuje da Hrvati možda nisu zreli za racionalnu raspravu. Naime, nema dugo kako je propao pokušaj da se izmjeni dizajn hrvatskih registarskih pločica prema profesionalnom idejnom rješenju koje grb zamjenjuje naširoko poznatim kockicama jer je sama ideja toliko uzrujala desnicu da su pojedini mediji pisali o "rušenju države".
> SDP napravio kako im je Karamarko naredio: Vraćaju grb na tablice
Ljubičića navedeno ne zabrinjava. "Japan je svoju zastavu usvajao sedamdeset godina," kaže uz mrvicu gorčine. "Vrijeme je da o tome ozbiljnije razgovaramo."
Facebook
Google
