Foto: Hina

EBRD je u prošloj godini u Hrvatsku investirao 124 milijuna eura, u 13 projekata. Najveći projekt pritom je bio zajam Hrvatskim autocestama za restrukturiranje u iznosu od 50 milijuna eura.

"Također, pokrenuli smo nekoliko inicijativa, primjerice, za jačanje poslovnog okruženja, promociju ulaganja u dionički kapital i jačanje Zagrebačke burze", istaknula je Jelušić Kašić za Hinu uoči ovotjednog redovitog godišnjeg sastanka EBRD-a.

Dodala je da EBRD ima dobru suradnju s Ministarstvom državne imovine oko reforme upravljanja državnim poduzećima.

U 2018. ta je banka pokrenula i novu inicijativu s regulatornom agencijom HANFA-om, podupirući reviziju Kodeksa korporativnog upravljanja i pomažući poboljšati korporativno upravljanje.

Kako ističe Jelušić Kašić, EBRD kao institucija reagira na potražnju te se angažira ondje gdje se može napraviti neki iskorak, pod uvjetom da projekt odgovora njihovim kriterijima.

"U našoj strategiji za Hrvatsku, donesenoj u lipnju 2017., kao svoje prioritete identificirali smo privatni sektor, financijska tržišta i restrukturiranje javnih poduzeća. Očekujemo značajno veći obujam ulaganja u 2018.", kazala je.

Podupiranje malog i srednjeg poduzetništva putem partnerskih financijskih institucija, dodaje, i nadalje je važno EBRD-u zbog njihove dominantne pozicije u hrvatskom gospodarstvu i činjenici da ih komercijalne banke manje podupiru.

Nedavno je EBRD potpisao kreditne sporazume s Unicredit Leasingom Croatia i Addiko bankom o kreditnim linijama za male i srednje poduzetnike.

Po njezinim riječima, EBRD je i dalje spreman pružati inovativna i prilagođena rješenja kako bi podupro rast obećavajućih lokalnih poduzeća.

EBRD od 9. do 10. svibnja u Jordanu održava svoj redoviti godišnji skup koji uobičajeno prati i poslovni forum, ove godine pod nazivom "Energizirajuća gospodarstva".

Na tom će skupu ekonomisti te banke objaviti i svoje najnovije makroekonomske procjene za gospodarstva u kojima EBRD djeluje.

Ta banka, koja posluje od 1991. godine, lani je u 38 država investirala rekordnih 9,7 milijardi eura, s posebnim fokusom na zeleno gospodarstvo.