Javni dug bi za tri godine mogao dosegnuti 100% BDP-a!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Press foto
UVOĐENJEM operacija na otvorenom tržištu u funkciji reprogramiranja dijela javnog duga, omogućila bi se aktivnija uloga države u sferi investicija, povećala likvidnost mirovinskih fondova i bankarskog sustava, a sve u cilju povoljnijeg kreditiranje privatnog sektora i bržeg izlaska iz krize, istaknuo je u svom izlaganju Željko Rohatinski na okruglom stolu Banke i NSZ-a održanom u Zagrebu 24. travnja, objavio je Magazin banka.
Sve više vijesti iz Europske unije i Hrvatske govori o pojavi deflacije, što je čini jednom od najaktualnijih gospodarskih tema. Stoga su magazin Banka i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja 24. travnja u Zagrebu organizirali okrugli stol o deflaciji.
Uvodna izlaganja imaju Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke i sadašnji gospodarski savjetnik Ivice Todorića, predsjednika Uprave koncerna Agrokor, i Boris Cota, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i gospodarski savjetnik predsjednika Ive Josipovića.
U panel diskusiji sudjeluju Ivo Bićanić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vedran Šošić, viceguverner HNB-a i Hrvoje Šimović, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Željko Rohatinski je govorio o nužnosti brze promjene bez koje Hrvatska ne može izaći iz recesije te ponudio novi pristup: mjerama na otvorenom tržištu reprogramirati dio javnog duga i time osloboditi prostor za jeftinije kreditiranje privatnog sektora.
Željko Rohatinski: Reprogramom javnog duga brže iz krize
Rohatinski kaže da je to "jedna od mogućnosti" izlaska iz krize no naglašava da je za to potrebno nekoliko preduvjeta kao što su: racionalizacija i stroga kontrola "neinvesticijskih" stavki proračuna, spremnost banaka i mirovinskih fondova da zadrže oslobođenu likvidnost u zemlji i supstituiraju "sigurne" plasmane državi mnogo rizičnijim plasmanima privatnom sektoru, fleksibilnija prudencijalna politika središnje banke, odustajanje od a priori definirane rigidnosti nominalnih plaća, sposobnost poduzetništva da osmisli i realizira konkurentne proizvodne programe i tome slično.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No, Rohatinski je svjestan da svaka od navedenih pretpostavki zadire u separatne interese pojedinih struktura ekonomije i društva i znači za njih preuzimanje određenog rizika, a da pri tome ne može biti nikakvih čvrstih garancija uspješnosti takvog pristupa. No, očito je da uz sve parcijalne različitosti treba konsenzusom "brzo uspostaviti zajednički presjek interesnih i rizičnih skupova bez kojeg zemlja ne može suštinski izaći iz postojeće krize“, zaključio je Rohatinski.
Javni dug bi za 3 godine mogao dosegnuti 100% BDP-a
U panel diskusiji koja je uslijedila rečeno je da je javni dug Hrvatske sada na 70% BDP-a, po novoj metodologiji bit će 85%, a nastavi li rasti ovim tempom za tri bismo godine mogli doći i do 100%, kada ćemo morati dogovoriti reprogramiranje javnog duga s Bruxellesom.
Završetak okruglog stola očekuje se oko 16 sati kada će sve prezentacije kao i integralna verzija izlaganja Željka Rohatinskog biti objavljena na portalu banka.hr
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati