Foto: Hina / 123rf

Autor teksta profesor je na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Doktorirao je 1999. godine na Ekonomskom sveučilištu u Beču na katedri za Financiranje i financijska tržišta.

ŠOK i nevjerica, burze su nakon Trumpove pobjede reagirale sasvim suprotno od očekivanog i krenule bjesomučno rasti!

Jedino što je zaista šokantno i nevjerojatno je da nakon stotinjak godina dokumentirane financijske povijesti burze i dalje mogu ovako iznenaditi javnost. Kao da Brexit nije bio dovoljno dobar i svjež primjer; umjesto očekivanog kraha britanskih i europskih tržišta indeks londonske burze FTSE 100 je ponovo na svom povijesnom vrhu, a europske su dionice praktički ostale na istoj razini kao i prije Brexita. Takvih je primjera u povijesti bezbroj, krucijalni ekonomski i politički događaji vrlo često na tržište dionica imaju potpuno suprotan efekt od očekivanog. Reakcija tržišta na izbijanje ratova to možda dobro dočarava. Tako su npr. burze nakon njemačke invazije Poljske 1939. godine na opće iznenađenje i suprotno svim predviđanjima krenule prema gore, a isto se dogodilo početkom operacije "Pustinjska oluja" 1991. 

Međutim, kada su prije drugog zaljevskog rata 2003. godine svi očekivali ponavljanje sličnog scenarija iz prošlosti dionice su sljedećih pola godine padale! Jednostavna istina s kojom se vrlo teško pomiriti je da nije moguće predvidjeti kratkoročno ponašanje cijena dionica. Legendarni investitor Andre Kostolany još je davno zaključio da na burzi 1+1 nisu 2 nego 3-1. To znači da kratkoročno kretanje na tržištu dionica vrlo često i nema mnogo smisla, ali se dugoročno stvari ipak nekako razumno poslože.

Stručnjaci ne mogu predvidjeti kratkoročna kretanja na burzama

S obzirom na tu činjenicu fascinira upornost kojom se pokušava predvidjeti i objasniti ono što se na tržištu događa na dnevnoj bazi. Izvještaji s burze su puni nevjerojatno zabavnih izvrtanja, pa se tako npr. u istom danu može prijepodne pročitati da su dionice padale zbog straha od povećanja kamatnih stopa, a popodne da su narasle zbog vraćanja monetarne politike u normalu uslijed očekivanog porasta kamatnih stopa. Pravog odgovora na pitanje zašto su cijene dionica jučer pale za 2% ili narasle za 3% najčešće nema. To se na burzi, naime, zove srijeda.

Potreba medija da u svakom trenutku objasne što se događa na tržištu dionica izvire iz duboke unutarnje potrebe homo sapiensa da razumije svijet oko sebe i iz njegove želje da sve ima savršenu uzročno-posljedičnu vezu. Tržišni analitičari i komentatori su vrlo spremni zadovoljiti tu potrebu pa smo svakodnevno izloženi baražu njihovih mišljenja, objašnjenja i predviđanja. Rade to zato jer su plaćeni da imaju mišljenje, pa se ne bi dobro vidjelo ako bi otvoreno izjavili da nemaju pojma zašto se nešto dogodilo ili se događa, a osim toga u prognoziranju i nema mnogo rizika jer ako se i pogriješi (što je najčešće) toga se sutradan ionako nitko neće sjetiti. Predviđanja stručnjaka dokumentirano nisu od pomoći investitorima iz jednostavnog razloga što "stručnjaci" koji mogu konzistentno predvidjeti kratkoročno kretanje cijena dionica ne postoje. Zato ih je najbolje ignorirati. Warren Buffett i Peter Lynch nikada nisu znali u kojem će smjeru krenuti tržište pa ih to nije spriječilo da postanu investicijske legende.

Na drugom pak kraju istog spektra oduševljavaju urnebesne izjave komentatora da su tržišta trenutačno dosta volatilna i da je teško predvidjeti sa sigurnošću što budućnost nosi. Kao da je ikada u povijesti bilo drugačije! Burze su oduvijek bile volatilne a ulaganje u dionice neizvjesno, to je vrijedilo 1924., 1981., (staviti godinu po vlastitom izboru), pa naravno i danas. Upravo je to njihova osnovna karakteristika i razlog zašto dionice nose znatno veće povrate od ostalih klasa imovine. Jedino točno previđanje je da će netko i 2035. tvrditi da su burze trenutačno dosta volatilne i nesigurne.

Uspješni investitori drže se svojih pravila bez obzira na kratkoročna kretanja

Čitatelju je vjerojatno već pomalo jasno da iz ovog članka neće saznati kakav će utjecaj Trumpova pobjeda imati za američko (a time i u dobroj mjeri i za globalno) tržište dionica. U sljedećim tjednima i mjesecima dionice će ili rasti ili padati ili se kretati u stranu, tko bi to znao. Može li se onda tvrditi da je burza potpuno iracionalna i suštinski nasumična, više nalik ruletu ili lutriji? U tom slučaju se običan ulagač nema čemu dobrome nadati. Na sreću nije tako, koliko god dionice kratkoročno bile nepredvidive toliko je dugoročno vrlo izvjesno da se kreću u skladu s poslovnim rezultatima kompanija i njihovom valuacijom. Pojednostavljeno, ako tvrtka povećava dobit i ako njezine dionice nisu pretjerano "skupe" cijene će im prije ili kasnije rasti; ako dobit pada a valuacija je visoka dionice će ići prema dolje.

Ono što je zajedničko svim uspješnim investitorima je da imaju čvrstu metodologiju ulaganja koje se drže bez obzira na ekonomske i političke događaje i kratkoročna burzovna previranja. Netko npr. desetljećima disciplinirano i strpljivo ulaže u globalno diverzificirani portfelj najkvalitetnijih kompanija s ciljem financiranja vlastite mirovine. Netko drugi isto tako ustrajno kupuje dionice kompanija koje se prodaju po cijenama značajno ispod njihove knjigovodstvene vrijednosti ili prihoda po dionici. Netko treći je momentum ulagač, znači da kupuje dionice u uzlaznom trendu a prodaje ih u silaznom, a opet netko četvrti kombinira od svega pomalo. Investicijskih strategija ima mnogo i pod uvjetom da su dovoljno testirane, same za sebe nisu toliko bitne koliko njihovo striktno provođenje i ignoriranje kratkoročne volatilnosti, medija i komentara "stručnjaka" (uključujući i autora ovog teksta).

* Stavovi i mišljenja izražena u ovom članku autorova su i ne odgovaraju nužno stajalištima Zagrebačke škole ekonomije i managementa, i portala Index.hr

** Članak nije poziv na kupnju i/ili prodaju dionica niti kupnju i/ili prodaju dioničkih investicijskih fondova.