Foto: Igor Šoban/ Pixsell

MINISTAR rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prošlog je tjedna najavio kampanju protiv rada na crno, a u rad na crno, pomalo iznenađujuće, svrstao je i isplatu minimalne plaće.

"Ideja nam je u sljedeća dva tjedna osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima rada na crno. Tim sredstvima se ojačala radna inspekcija, a s kampanjom završava projekt u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s partnerima iz Njemačke i Slovačke", rekao je prošlog tjedna Pavić.

Za Pavića je isplata minimalca  - rad na crno

Pavić je, kako prenosi Hina, i dodatno pojasnio što je za njega rad na crno - da se radnik uopće ne prijavi, da se prijavi na pola radnog vremena, a radi puno radno vrijeme, da se radnik prijavi na puno radno vrijeme, ali na minimalnu plaću te nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplata dodatnog rada.

Iako nije sasvim jasno zašto bi minimalna plaća bila rad na crno jer je regulirana zakonom, a primaju je uglavnom radnici u nekonkurentnim sektorima poput tekstilne industrije, Pavićeva izjava još je apsurdnija kada uzmemo u obzir da je vlada krajem prošle godine praktički uvela poticaje za isplatu minimalne plaće - odnosno srezala je doprinose na minimalnu plaću za 50 posto.

Vlada je krajem prošle godine donijela Zakon o minimalnoj plaći u kojem je definirano da prekovremeni rad, rad nedjeljom i slični dodaci nisu obuhvaćeni iznosom minimalca, odnosno da ih je potrebno dodatno platiti, a u sklopu istog zakona donesene su i "kompenzacijske mjere" za poslodavce, odnosno za 50 posto smanjena je osnovica za obračun doprinosa, što je rasterećenje od oko 220 milijuna kuna.

Vlada donijela olakšice za isplatu minimalne plaće

"Budući da je institut minimalne plaće socijalno zaštitni instrument, dopunom zakonske odredbe kojom se definira minimalna plaća nastoji se zaštititi radnike koji ostvaruju plaću, koja je kao takva ugovorena niže od zakonskog minimuma, od rizika da zaista i ostvare pravo na povećanja koja im se jamče za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Istodobno izmjene zakona neće utjecati na konkurentnost poslodavaca, odnosno neće povećati rizik od otpuštanja radnika, zato što se istodobno predlaže umanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za 50 %, prema plaćama radnika koje su, prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu ugovorene u visini iznosa minimalne plaće", stajalo je u obrazloženju Zakona o minimalnoj plaći.

Minimalna plaća za ovu godinu iznosi 3.439,80 kuna bruto, a prema podacima vlade prošle godine minimalac je primalo oko 76 tisuća radnika.