Konačan Hitlerov pad: Židovske igre na njegovom stadionu

S. Čobanov

15:20, 03. kolovoza 2015.

Konačan Hitlerov pad: Židovske igre na njegovom stadionu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: Guliver Image/Getty Images

DA SE nekim slučajem simbolika, ali i ironija mogu mjeriti u kilaži, onda bi ova težila tone. Preko 2000 židovskih sportaša iz cijelog svijeta ovih dana nastupa na Židovskim, ili da budemo precizniji, Makabijskim igrama koji se održavaju u Berlinu, ni manje ni više nego na Olimpijskom stadionu, istom onom kojeg je za potrebe Olimpijskih igara 1936. dao sagraditi Adolf Hitler.

Koliko smo samo puta čuli posljednjih godina odvratnu i već otrcanu frazetinu ''da Hitler ovo vidi, sigurno bi se okrenuo u grobu'', uglavnom u kontekstu krvnih zrnaca sportaša koji nastupaju za Njemačku, a nemaju veze s arijevskom DNK koje je Führer tako zdušno proklamirao.

U posljednjih 15, 20 godina, s njemačke sportske scene nestala je, ili se barem prorijedila, armada ''teutonskih siledžija'' koji automatizirano pobjeđuju u zadnjim sekundama bez osmjeha i vidljive emocije na licu, a naslijedila ih je generacija doseljenika, koji su njemačkom sportu ubrizgali svježu krv i dali mu jedno ljepše i vedrije lice.

Danas se Nijemci, u kojem god sportu da pričamo, vesele kad igraju i kad pobjeđuju, a najbolji primjer te jedne nove, po svemu drugačije Njemačke od one Hitlerove, reprezentacija je Elfa koja je prošlo ljeto u Brazilu podigla trofej namijenjen svjetskom prvaku u nogometu.

U toj momčadi, koja je pokorila svijet, a usput brazilskom nacionalnom ponosu i odvalila takvu šamarčinu, čije će se posljedice vjerojatno još godinama proučavati, manje na nogometnim, a više na medicinskim akademijama, glavne role imali su oni koje bi ideologija velikog vođe prije manje od 100 godina poslala u nekakvu peć u Mauthausenu ili Treblinki.

Naslov svjetskog prvaka u Brazilu bio je naslov multietničke Njemačke, a činjenica da su Elf do pokala predvodili jedan Tunižanin, Ganac, Albanac, Turčin i dva Poljaka, definitivno Hitleru ni u smrti ne da mira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, ako se ''Hitler zbog toga okretao u grobu'', Židovske igre na stadionu s kojeg je u ljeto 1936. svijetu poslana poruka o dominaciji arijevske rase, a koja je značila početak otvorenog lova na Židove, najprije diljem Reicha, a onda i cijele okupirane Europe, konačan su udarac najbolesnijoj ideologiji u povijesti čovječanstva. Konačan udarac, barem u Njemačkoj.

Makabijske igre održavaju se od 1929., a ove u Berlinu su 14 po redu. Više od 2000 mladih židovskih sportaša iz 38 zemalja natjecat će se u 19 sportova, a Igre traju do 5 kolovoza.

''Berlin je grad u kojem je Holokaust započeo'', rekao je Alon Meyer, predsjednik sportskog društva Maccabi iz Njemačke. Meyer je rekao da je Berlin izabran kao simboličan čin konačnog pomirenja, 70 godina nakon Holokausta i kao dokaz da je židovska zajednica napokon sigurna u multikulturalnoj Njemačkoj.

''Ovo je jedna sasvim druga Njemačka i sretan sam zbog toga'', rekao je Meyer. Ipak, kako je rekao Meyer, nije sve baš išlo glatko po pitanju odabira domaćina. Izboru Berlina protivile su se mnoge preživjele žrtve, kojima sama asocijacija na Olimpijski stadion u Berlinu priziva u sjećanje sve patnje koji su proživjeli, međutim, preko 400 tisuća, uglavnom mlađih članova sportskih društava Maccabi iz cijelog svijeta, odlučila je da Berlin bude taj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Odlučili su mladi. Bez brige, mi ćemo se sjećati Holokausta, nećemo zaboraviti što se dogodilo, no moramo misliti na budućnost židovske zajednice u Njemačkoj. Neka ove Igre budu početak pomirenja'', zaključio je Meyer.

''Nismo toliko opterećeni prošlošću'', za Independent je izjavio David Altschuler, 25-godišnji nogometaš iz Danske, koji je dodao:

''Došli smo vidjeti Berlin, zabaviti se, družiti se s ostalim židovskim sportašima i uživati.''

S druge strane, Sofia Pavinskaite litavska plivačica puno je opreznija u izjavama:

''Gotovo svi sportaši koje vidite ovdje izgubili su velik dio obitelji u Holokaustu. Židovska zajednica u Litvi, koja je prije Drugog svjetskog rata bila jedna od brojnijih u Europi danas broji svega oko 3000 članova. To je užasno. Ipak, ne želimo razmišljati da su svi Nijemci krivi za to.''

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da su mišljenja među sportašima podijeljena, govori priča Samathe Cohen, 31-godišnje tenisačice iz Londona:

''Čim sa čula da će Igre biti održane u Berlinu, osjetila sam ponos. Znala sam odmah da ću biti dio nečeg epskog'', rekla je tenisačica koja je u Holokaustu izgubila velik dio rodbine, a ove Igre drži posebnima upravo zbog činjenice da one znače povratak Židova u Njemačku.

Preko 600 policajaca osigurava Igre, a njemački političari slažu se da je ono drakonsko, ali i neophodno, posebice nakon uznemirujućih poruka koje su poslali njemački neonacisti preko društvenih mreža.

''Ove Igre nemaju veze sa sportom, isključivo su jeftina židovska propaganda. Bolesno'', poruka je jednog neonacista.

Inače, broj Židova u glavnom gradu Njemačke raste iz godine u godinu. Jedna gotovo pa istrijebljena zajednica danas broji oko 6000 članova u Berlinu, a rušenje Berlinskog zida označilo je početak povratka Židova u Njemačku.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?